NETWORK - HANUMATA

NETWORK


Internét.

TINAN atus ba atus liubá, ema komesa uza mákina atu halo livru sira, no ida-ne'e lori mudansa boot iha sira-nia moris. Iha tempu modernu, internét mak lori mudansa boot ba ita-nia moris! Hodi uza internét, ita bele hetan lalais informasaun barak tebes iha fatin naran de'it no iha tempu ne'ebé de'it. Ita mós bele hatene buat ne'ebé akontese daudauk no hetan ema seluk nia ideia kona-ba buat oioin liuhusi internét.
Kuandu Maromak kria ita ema, nia fó prezente kapás tebes, ne'e mak matenek atu ko'alia ba malu. Hodi uza matenek ne'e, ita bele troka ideia ba malu no fahe informasaun ba malu. Maromak Jeová mak ida ne'ebé ko'alia uluk liu ho ema hodi fó informasaun ne'ebé klaru kona-ba oinsá mak ema bele hala'o sira-nia moris ho haksolok. (Gên 1:28-30) Maibé kuandu ita lee kona-ba buat ne'ebé akontese iha tempu uluk liu, ita mós bele hatene katak dala ruma ema uza sala prezente kapás ne'e. Satanás fó informasaun ne'ebé laloos ba Eva, no Eva fiar ida-ne'e no hatutan informasaun ne'e ba Adão, no Adão lori susar ba ema hotu iha mundu ne'e.
Ita mós bele uza sala prezente kapás ne'e kuandu ita uza internét ka lae? Maski internét bele fó informasaun di'ak, no ajuda ita atu la lakon tempu, maibé internét mós bele fó informasaun ne'ebé laloos, han ita-nia tempu no mós estraga ita-nia morál. Tan ne'e, mai ita hanoin kona-ba oinsá mak ita bele uza internét iha dalan ne'ebé matenek.
Informasaun loos ka laloos?
Keta tau fiar katak informasaun hotu ne'ebé ita hetan liuhusi internét mak di'ak. Porezemplu, kuandu ita hakerek liafuan ruma no buti “search”, programa iha internét buka informasaun hotu ne'ebé iha liafuan ne'e. Programa ne'e bele kompara ho ema-lubun ne'ebé hili kulat oioin iha ai-laran, karik balu di'ak atu han no balu venenu, no sira tau hotu iha fatin ida no fó fali ba Ita atu han. Ita han kedas kulat ne'e ka lae? Lae! Hanesan mós ho internét, komputadór barak ne'ebé liga ho ita-nia komputadór buka informasaun rihun ba rihun ne'ebé inklui liafuan ne'ebé ita hakerek ona, sira la haketak informasaun ne'ebé di'ak no aat. Ita presiza matenek atu hili didi'ak informasaun ne'ebé mosu iha ita-nia komputadór, se lae, ita bele simu informasaun ne'ebé laloos no ida-ne'e sei sai hanesan venenu ba ita-nia neon.
Iha tinan 1993, livru ida ne'ebé ema barak lee fó sai dezeñu ne'ebé komik, no dezeñu ne'e hatudu asu rua tuur iha komputadór nia oin. Asu ida hatete ba ida seluk: “Iha internét, ema ida la hatene ita mak asu.” Iha tempu uluk liu, Satanás subar nia an hodi uza samea atu ko'alia ho Eva, no hatete ba Eva katak nia bele sai hanesan Maromak. Hanesan mós ho ohin loron, iha internét, ema bele subar nia an hodi troka nia naran no finje sai ema matenek-na'in. No ita la iha lei ne'ebé haruka kona-ba sé mak bele hatama ideia, informasaun, foto, no konsellu ba internét.
Tan ne'e, keta sai hanesan Eva ne'ebé fiar de'it informasaun ne'ebé nia rona. Kuidadu tebes kona-ba buat ne'ebé ema hatete iha internét. Antes atu fiar, husu ba Ita-nia an: (1) Sé mak fó sai informasaun ne'e? Ema ne'ebé hatama informasaun ne'e mak ema ne'ebé ha'u bele tau fiar ka lae? (2) Oinsá mak nia tau informasaun ne'e? Saida mak book nia atu hatama informasaun ne'e? Nia todan ba sorin ba buat ruma ka lae? (3) Nia foti informasaun ne'e husi ne'ebé? Nia hakerek mós kona-ba informasaun nia hun atu ha'u bele hatene ho loloos ka lae? (4) Informasaun ne'e foun ka tuan ona? Sin, konsellu ne'ebé apóstolu Paulo fó ba Timóteo iha tempu uluk, ne'e di'ak mós ba ita atu halo tuir. Paulo hatete: “Haree didi'ak buat hotu ne'ebé ami tau iha ó-nia liman. Keta lakon tempu hodi haksesuk malu kona-ba hanorin ne'ebé folin-laek no doutrina kona-ba ‘matenek’ ne'ebé la'ós matenek loloos.”—1 Tim 6:20.
Hamenus serbisu ka han tempu?
Se ita uza internét iha dalan ne'ebé matenek, ida-ne'e ajuda ita atu la lakon ita-nia tempu, forsa no osan. Porezemplu, ita bele sosa sasán liuhusi internét maski ita la bá loja. Ita bele kompara sasán nia folin atu la gasta osan barak. Iha rai balu, ema uza internét atu halo buat ne'ebé uluk sira halo iha banku, no sira bele halo nune'e iha oras ne'ebé de'it. No mós, kuandu ita halo planu kona-ba viajen, ita bele uza internét atu hetan informasaun kona-ba oinsá ita bele bá to'o fatin ne'ebé ita hakarak bá, sosa tiket ne'ebé baratu liu, no mós hetan informasaun ne'ebé ita presiza, hanesan númeru telefone no diresaun. Iha mundu tomak, sukursál sira husi Testemuña ba Jeová mós uza internét atubele hamenus sira-nia serbisu no la presiza gasta tempu no osan barak.
Maibé, ita mós labele haluha kona-ba buat ladi'ak kona-ba uza internét, ne'e mak han ita-nia tempu. Duké uza internét nu'udar buat ne'ebé ajuda sira-nia moris, ema balu uza internét hanesan labarik halimar ho boneka. Sira gasta tempu barak demais atu uza internét hodi halimar, sosa sasán, troka mensajen, no buka informasaun oioin. Neineik-neineik, sira karik komesa husik buat ne'ebé importante liu iha sira-nia moris, hanesan atividade ho família, kolega, no kongregasaun. Ikusmai, sira la bele ona atu husik toman aat ne'e. Porezemplu, tuir relatóriu husi rai-Koreia ne'ebé fó sai iha tinan 2010, porsentu 18,4 husi joven sira iha problema kona-ba toman aat ho internét, katak sira la bele kontrola an kona-ba uza internét. Relatóriu husi rai-Alemaña hatete katak “agora iha feto barak liután ne'ebé hatete katak sira la gosta sira-nia la'en nia toman aat ne'e”. Feto ida hatete katak tanba ninia la'en uza tempu barak demais ho internét, ninia la'en nia hahalok troka no ida-ne'e estraga sira-nia moris kaben nian.
Sukursál ida husi Testemuña ba Jeová simu karta husi irmaun ida ne'ebé iha problema kona-ba toman aat ho internét. Dala ruma irmaun ne'e gasta oras sanulu iha loron ida nia laran hodi uza internét. Nia hatete: “Foufoun, ha'u sente katak ha'u la iha problema.” Maibé nia hatutan tan: “Lakleur, ha'u sente baruk atu tuir reuniaun no ha'u la halo ona orasaun.” Kuandu nia tuir reuniaun, nia la prepara nanis no nia hanoin de'it atu fila ba uma no uza fali internét. Maibé, di'ak tanba ikusmai nia hanoin fali katak nia iha problema boot no nia buka dalan atu hadi'a problema ne'e. Entaun, ita mós hakarak kuidadu ita-nia an atu labele iha toman aat kona-ba uza internét.
Informasaun di'ak ka la di'ak?
Iha 1 Tesalonika 5:21, 22 hatete: “Koko buat hotu uluklai, hafoin mak rai hela buat ne'ebé di'ak; laran-metin ba buat ne'ebé di'ak, no hadook an husi buat hotu ne'ebé aat.” Kuandu ita hetan informasaun ruma husi internét, ita presiza haree didi'ak se informasaun ne'e mak buat ne'ebé tuir Maromak nia kritériu. Informasaun ne'e tenkesér buat ne'ebé tuir morál ne'ebé moos ba ita ema kristaun. Tanba pornografia sai barak iha internét laran, se ita la kuidadu, ita bele husik ida-ne'e atu dada ita atu monu ba lasu.
Di'ak atu husu ba ita-nia an: ‘Kuandu ha'u uza internét no se ha'u-nia família ka maluk kristaun ruma mak tama, ha'u presiza taka lalais atu sira labele hatene buat ne'ebé ha'u haree beibeik ka lae?’ Se ita-nia resposta mak ‘Sin’, di'ak atu uza internét iha fatin ne'ebé ema hotu haree. Maski internét loke dalan foun ba ita atu kontaktu ho ema seluk no mós atu sosa sasán, maibé ida-ne'e mós loke dalan foun ba ita atu ‘halo sala-fo'er iha ita-nia laran’.—Mt 5:27, 28.
Di'ak atu hatutan ka lae?
Kuandu ita uza internét, ne'e la'ós katak ita simu informasaun de'it, maibé ita mós fahe informasaun ba ema seluk. Maski ita iha liberdade atu simu informasaun ruma no hatutan ba ema seluk, ita mós iha responsabilidade atu buka-hatene katak informasaun ne'e mak loos no di'ak. Kona-ba informasaun ne'ebé ita simu, ita iha direitu atu hatutan informasaun ne'e ba ema seluk ka lae?* Informasaun ne'e mak buat ne'ebé iha folin ba ema seluk ka lae? Tansá mak ita hakarak atu hatutan informasaun ba ema seluk? Ita halo nune'e tan de'it ita hakarak halo ema gaba ita ka lae?
Se uza ho didi'ak, haruka mensajen liuhusi internét bele ajuda ita. Maibé ida-ne'e mós bele halo susar ba ita tanba ita bele simu informasaun barak demais. Ita hatutan beibeik informasaun ne'ebé ladún iha folin ka informasaun foun ba ema hotu ne'ebé iha lista kontaktu nian ka lae? Se halo nune'e, karik ita sei han sira-nia tempu ne'ebé importante. Antes atu buti “send”, di'ak atu hanoin didi'ak kona-ba tansá mak ita hakarak haruka informasaun ne'e. Uluk ema iha toman atu hakerek karta ho sira rasik nia liman hodi konta sira-nia esperiénsia ba família no kolega sira atu fó-hatene ba malu kona-ba buat ne'ebé akontese iha sira-nia moris. Ohin loron, di'ak se ita uza internét atu halo ida-ne'e, duké haruka informasaun ne'ebé la iha folin, loos ka lae? Di'ak mós atu la hatutan informasaun ne'ebé ita la bele hatene ninia hun, loos ka lae?
Entaun, ita tenke halo saida kona-ba internét? Ita tenke para ona atu la uza internét ka lae? Dala ruma ema balu presiza duni atu halo nune'e. Irmaun ne'ebé temi ona, ne'ebé la bele kontrola an kona-ba uza internét ba tinan barak, nia halo nune'e atu husik toman aat ne'e. Iha parte seluk, internét bele ajuda ita-nia moris, se ita husik ita-nia ‘matenek atu proteje ita’.
Ita mós bele halo tuir konsellu ne'e kuandu ita haruka foto ba ema seluk. Maski ita bele hasai ema nia foto atu ita rasik mak uza, maibé karik ita la iha direitu atu hatama foto ne'e ba internét. Ita mós la iha direitu atu fó sai sira-nia naran no hela-fatin.

SAIDA MAK REDE KOMPUTER

Rede computador mak coneksaun ka ligasaun husi komputador ida ba komputador seluk, ka ligasaun entre komputador rua ka liu rua ne’ebe mak halo ligasaun ba malu.
tamba sa mak rede importante?
Simplesmente rede nia importancia nebe mak ita hetan iha ita nia moris loron loron mak hanesan:
 1. Koneksaun entre komputador ida ba printer
 2. koneksaun entre komputador ida ba ida nebe mak bele fahe dadus (file)
3. koneksaun entre komputador barak nebe liga ba aoareilho Siwtch.
 4. koneksaun husi komputador ba rede internet nebe mak ita bele asesso informasuan global iha Mundu Tomak.
Rede Rasik Fahe Ba Parte Balun mak hanesan tuir mai ne:
1.      LAN Local area Network).
2.      LAN mak Saida.
3.       Lan mak konesaun entre komputador ida ba komputador seluk iha fatin ida.
4.      ka entre komputador ida ga liu nb halo ligasaun ba malu iha fatin (kuarto) ida. iha parte seluk Ita bele mos halo koneksaun uja wairles se bain hira ita iha cartaun LAN ne’ebe mk uja wairless.
5.       2. MAN no WAN iha parte dahruak ne sei esplika kona ba koneksaun enter komputador ida ga liu ne halo ligasaun husi fatin ida ba fatin seluk (husi distritu ida ba distritu seluk) ga husi uma ida ba uma ida liu husi ligasaun anin ga wairless.
projekto ARPA nebe’e bolu ho naran ARPANET (Advanced Research Project Agency Network). Iha nebe’e sira hakarak halo komunikasaun destancia nebe’e mak dok tebes liu husi Rede Telefone. Projekto ARPANET ne’e to ikus sai fali TCI/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol).
Aprende Rede Computador ho Versaun Tetun.
Rede Computador mak saida?
Rede computador mak coneksaun ga liga saun husi komputador ida ba komputador seluk, ga ligasaun entre komputador rua ga liu rua nb mak halo ligasaun ba malu.
tamba sa mak rede importante?
Simplesmente rede nia importancia nebe mak ita hetan iha ita nia moris loron loron mak hanesan:
1. Koneksaun entre komputador ida ba printer
 2. koneksaun entre komputador ida ba ida nebe mak bele fahe dadus (file)
3. koneksaun entre komputador barak nebe liga ba aoareilho Siwtch.
4. koneksaun husi komputador ba rede internet nebe mak ita bele asesso informasuan global iha Mundu Tomak.
Rede Rasik Fahe Ba Parte Balun mak hanesan tuir mai ne:
 1. LAN Local area Network). LAN mak Saida. Lan mak konesaun entre komputador ida ba komputador seluk iha fatin ida. ga entre komputador ida ga liu nb halo ligasaun ba malu iha fatin (kuarto) ida. iha parte seluk Ita bele mos halo koneksaun uja wairles se bain hira ita iha cartaun LAN nb mk uja wairless.
2. MAN no WAN iha parte dahruak ne sei esplika kona ba koneksaun enter komputador ida ga liu ne halo ligasaun husi fatin ida ba fatin seluk (husi distritu ida ba distritu seluk) ga husi uma ida ba uma ida liu husi ligasaun anin ga wairless.
Projekto ARPANET tuir plano primeiro ne’e atu halo ba military nia presija. Iha tempo neba’ husi Departemento Defesa Estados Unidos((US Department of Defense) halo sistema rede komputador nebe’e bele halo ligasaun husi fatin-fatin atu rejolve problemas nuclear no buat seluk nebe’e importante.
Molok ne’e ARPANET bele liga deit ba site hat (4) mak hanesan Stanford Research Institute, University of California, Santa Barbara, University of Utah, no iha neba’ sira forma rede ida nebe’e mak integrado iha tahun 1969, no geralmente ARPANET fo sai iha fulan Oktober 1972. Lakleur deit projekto ne’e desenvolver lais no tama ba fatin hotu-hotu, no tama iha universidade hotu iha nasaun refere nebe’e mak hakarak inclui iha rede internet iha tempo neba’ to’o halo ARPANET hetan difilcudade atu kontrola.
Ho razaun ida ne’e APARNET fahe sai rua, nemak “MILNET” ba militar nia presija no “ARPANET” Foun nebe’e kikuan liu ba sira non militar  hanesan, universidade sira. Rede rua ne’e depois integrado sai naran DARA Internet, depois halo breve sai Internet naran nebe'e mak ita uja agora dadaun.
Diak belun sira. Ida ne'e mak hau hakarak fahe ba belun sira konaba internet, se iha liafuan ruma mak lalos karik hau husu deskulpa...!!!

INTERNET
Organizasaun, Institusaun, setor privado ka sociadade civil e seluk tan ida nebe maka la usa meios Internet iha nia fatin? Hanesan Institusaun boot nasaun nian, Parlamento, Governo, Tribunal Recurso e moos ba setor empresa publico e empresas privadas, Sociadades Civil e komunidades.
Tamba necessidades ba informasaun maka kria meios internet nebe ohin loron ita hotu konhese ida hakbesik mundo ne´e ho informasaun ida nebe la iha nia limites no meios komunikasaun ida ke fácil no lais tebes depende ba tecnologia nebe nia usa no capacidades ba linha internet iha fatin ida. Internet mosu iha era ou tempo Guerra fria iha tinan 1960 a 1970. Governo Norte-americano desenvolve sistema redes ida nebe liga computadores militares sira nian bele troka informasaun entre sira iha rede nebe estabelese maka ARPANET nebe ohin loron ita konhese Internet.

Definisaun Internet:
Definisaun Internet, Inter e Net, Interligasaun Redes ou hanesan redes nebe espalha ka ligasaun ba mundo tomak ou rede nível mundial nian, ida nebe hamosu interligasaun ho computadores utiliza protoco internet nian hanesan protocolo ba enderreso http e porta 80. Internet ohin loron sai dominante iha sector hotu hotu hanesan meios ba pesquisa nian nebe ohin loron lui husi Google engine ita bele hetan informasaun barak tebes. Iha Março 2007, fórum international Internet nian halo kompleto survey nebe fo sai resultado 16,9% populasaun mundial utiliza internet ou husi ema 1.1 bilhaun. Ohin Lui tia tinan 5, pupulasaun ba acesso Internet iha mundo aumenta lui tan no nebe hetan survey iha tinan 2007.
Internet serve ba saida:
Internet serve hanesan principais meios komunikasaun nebe inventa husi ema atu bele transmiti dados nebe ho distancia, serve hanesan fatin pesquisa no konsulta informasaun nebe entre ema individual ka grupo ou intitusaun ka nasaun bele partilha informasaun ba malun hanesan rede publico ou rede privado nebe lui husi protesaun sistema seguransa redes nian. Internet ohin loron serve no facilita tebes intitusaun ka nasaun ida atu bele halo moos publicidade ba nia institusaun no ni arai leui husi meios hanesan website, e serve moos transmiti informasaun no kontakto ba malu lui husi email hanesan moos protocolo ida husi internet rasiik ba porta 25 nian. Ho internet ita bele transmiti texto, fotos, vídeos halo ligasaun ho lian ou voice e vídeo ho ema nebe iha fatin seluk ou rai seluk.
INTRANET
Saida mak Intranet?
 Intranet hanesan rede lokal ida ou ita bele bolu hanesan pilar ida ho naran LAN ho lian Ingles (Local Area Network) nebe estebele lui husi protocol TCP IP, rede local ou rede nebe ho nia dimensaun la laun. Intranet ohin loron nia funsaun significante tebes ba iha institusaun, governo, empresas ka sociadade civil nebe estabele sira nia rede local rasik hodi sai hanesan fontes ba fasilita interligasaun computadores, laptops, printer, fahe files, vídeo e audio e sistema aplikasaun nebe instala iha sistema rede local nebe estabelece lui husi protocolo TCP IP e ba distribuisaun IP DHCP Dinamik e Statistik nebe bele kontrola husi server ida ka computador ida nebe sai hanesan central ba distribuisaun IP nian. 
Intranet serve ba saída?
Intranet serve ba funcionalidade intitusaun, Governo, empresas, Sociedade Civil, setor edukasaun, setor seguransa e defesa, lui husi meios intranet ita bele halo ona poupansa ba iha distribuisaun documento, ficheiros, vídeo e áudio ou texto ruma iha fatin ida deit atu bele partilha ba malu ou share ba malu fácil lui e poupa moos gastos ba orçamento hodi hola suratan ka CD mamuk, ou sistema nebe haketak husi redes ou exemplo hanesan funcionário ida hakarak hetan kontaktos nia chefes sira, funcionário ida nee bele tama iha aplikasaun intranet e bele pesquisa iha parte kontaktos nian, funcionamento intranet ita bele hamenus ona produsaun suratan barak barak e poupa mos tinta ba printer nian atu evita print document nebe la precisa kuando ita bele moos konsulta deit e tau iha ita nia computador nebe servisu ba. E bele sai sistematiku lui ba informasaun no dados nebe la iha burokratiko.
Intranet serve ba funcionamento gestaun ba dados nian iha server ida ka computador ida nebe bele fahe ba grupo, acesso ba intranet bele lui husi aplikasaun intranet nebe ho interface web nian ou lui husi protocolo http. Ou bele moos lui husi Login script nebe estabelese iha plataforma Microsoft nian, Active Directory.
Acesso ba intranet iha nia limitasaun ba acesso individual ka grupo nebe determina lui husi nível segurança nian nebe estabelese iha institusaun ida ka pessoal nebe maka sai hanesan controlador ba acesso intranet nebe lui husi usuário ou users e senha ka palavra-chave nebe defini husi ema nebe maka kaer hanesan administrador ba sistema intranet. Intranet bele moos hanesan fontes ba informasaun base nebe bele transmiti ba iha intranet lui husi protocolo ba rede internet nian hodi sai ba acesso externa nian ou WAN (Wide Area Network).

Arquitectura Intranet nian?
Arquitectura intranet básico nian maka bele usa servidor ka server ida hanesan fonte ba gestaun dados nian e bele moos usa ba aplikasaun intranet nian nebe desenvolve ho interface web nian e base dados bele moos iha server ida deit, nee so funciona ba institusaun ka entidades nebe la iha volume serviços ka dados nebe boot, maibe kuando institusaun nebe boot e iha orçamento nebe suficiente bele fahe arquitectura no sistema sira nee ba iha servidor ida idak nian, ohin loron komesa iha ona tecnologias nebe foun hanesan virtyal machine no cloud nebe halo servidor ka server ida deit bele simu arquitectura 2 ka 3 hanesan nee ho aplikasaun la hanesan. Intranet bele funciona ho arquitectura computador ida nebe iha kondisaun ba armazenamento dados, placa redes ou network card e hard disk nebe suficiente, memory nebe boot lui husi 2GB pelo menus, Processor Pentium 4 ba leten.
Intranet sei bele facilita tan utilizasaun ba protocolo komunikasaun nian hanesan protocol ba smtp ba email local nian laos deit ba meios protocolo http nian nebe usa ba acesso internet, iha intranet moo sita bele usa protocolo http hanesan local host ou so acesso web interface local deit. Geral lui plataforma ba acesso intranet feito husi servidor local ida e rede local ida hanesan ita temi tia ona iha introdusaun LAN nebe instala iha institusaun ida ka mesmo ema individual ida.

EXTRANET
Seda maka Extranet?
Extranet hanesan extensaun husi intranet ou konjugasaun redes nebe husi intranet nian LAN ho WAN, husi rede local ba rede nebe exterior nian, nia funsaun hanesan ho intranet, intranet ita so bele acesso deit iha ita nia área, exemplo hanesan acesso iha institusaun ida. E acesso ba extrenat hanesan funsaun ida nebe estabelese rede WAN ou rede ba exterior ho objetivu katak dados no informasaun nebe hetan iha intranet bele moos acesso husi luir ho dalan ba acesso internet nian nebe defini lui husi moos nível acesso segurança nian hanesan bele usa deit protocolo http ou protocolo https ba acesso autenticadu ho username e palavra-chave. Hare ba nível de Seguransa iha parte extranet nian sei la hanesan ho intranet mesmu ke sai husi raiz ida deit e plataforma ida deit, maibe iha konfigurasaun sistema seguransa nebe halo diferente hanesan acesso ba estabelese rede interligasaun e moos acesso ba tama iha interfase dados no informasaun nian. Ho sistema extranet ohin loron, bele evita ona ita lori external hardisk ka disco seluk nebe ita grava husi intranet, tambá dados nebe ita hetan husi extranet hanesan moos dados nebe tau iha intranet. Lui husi extranet bele facilita tebes funcionários ka entidades ruma kuando halo viagen ba luir k aba tuir encontro ruma sira bele foti sira nia apresentasaun sira nee ka dados nebe precisa atu halo debates ka distribui ba ema seluk ou participantes sira iha seminário ruma ka reuniaun ruma.

Informasaun ne'ebé ajuda ema

Saida mak ita presiza halo?
Hato'o informasaun iha dalan ne'ebé book ema nia laran, hodi nune'e sira bele aprende buat ruma ne'ebé lori buat di'ak ba sira.
Tanbasá importante?
Se ita hato'o informasaun ne'ebé ema hatene ona, karik sira bele sai baruk atu rona ita.
HODI rona-na'in bele komprende liután, la to'o atu ko'alia de'it kona-ba tópiku ruma ne'ebé di'ak. Husu ita-nia an: ‘Tansá mak ha'u-nia rona-na'in presiza tebes atu komprende informasaun ne'e? Saida mak ha'u sei ko'alia hodi rona-na'in bele hetan buat di'ak husi informasaun ida-ne'e?’
Iha Eskola Serbisu Kristaun nian, se ita hetan knaar hodi hatudu oinsá atu haklaken ba ema, ita-nia uma-na'in mak sai hanesan ita-nia rona-na'in. Maibé iha tempu seluk, karik ita sei hetan knaar atu hato'o diskursu ba kongregasaun.
Saida mak ita-nia rona-na'in hatene ona? Bainhira ita atu prepara diskursu, ulukliu husu ita-nia an: ‘Saida mak ha'u-nia rona-na'in hatene ona kona-ba tópiku ne'e?’ Se rona-na'in mak ema ne'ebé iha lia-loos kleur ona, lalika repete hanorin balu ne'ebé simples de'it. Ita hakarak uza hanorin simples ne'e nu'udar hun atu hanorin buat ne'ebé kle'an liután ba sira. Maibé se rona-na'in iha ema foun barak, ita mós tenke prepara informasaun ne'ebé di'ak ba sira.
Ita hakarak hato'o diskursu tuir buat ne'ebé rona-na'in hatene ona. Se ita uza informasaun ne'ebé rona-na'in hatene ona, la di'ak atu ko'alia barak. Maibé bainhira ita hato'o hanorin balu ne'ebé foun ba ema barak liu ne'ebé rona, ko'alia neineik uitoan hodi sira bele komprende ho klaru.
Informasaun saida mak ajuda rona-na'in? Atu hato'o informasaun di'ak la dehan katak ita presiza hanorin buat ne'ebé foun iha tempu hotu. Diskursu-na'in balu iha matenek atu esplika ho didi'ak informasaun ne'ebé ema barak hatene ona, hodi rona-na'in sente katak sira foin komprende klaru ida-ne'e.
Bainhira ita bá haklaken, la to'o atu temi de'it dezastre ida husi notísias hodi hatudu katak ita hela iha loron ikus sira. Uza Bíblia atu hatudu tansá ita fiar ida-ne'e. Ida-ne'e bele halo rona-na'in komprende. Se ita ko'alia kona-ba siénsia, ai-horis no animál sira, ita lakohi atu hato'o de'it faktu ruma ne'ebé uma-na'in seidauk hatene. Tuir loloos, ita-nia hakarak mak atu uza evidénsia husi kriasaun hamutuk ho Bíblia atu hatudu katak iha duni Kriadór ida ne'ebé hadomi ita. Ida-ne'e sei ajuda uma-na'in atu hanoin kona-ba buat ne'ebé nia hatene ona iha dalan ne'ebé foun.
Dala ruma, susar duni atu hato'o informasaun ne'ebé ema rona beibeik ona. Maibé ita presiza hatene oinsá atu halo ida-ne'e hodi bele hanorin iha dalan ne'ebé di'ak. Oinsá mak ita bele halo nune'e?
Ita presiza halo riset. Kuandu ita prepara diskursu, duké uza de'it buat ne'ebé ita hatene ona, halo riset hodi buka informasaun iha livru sira ne'ebé temi iha pájina 33-38. Informasaun ne'e ajuda ita atu hanoin uluk kona-ba ita-nia objetivu. Nu'udar ita halo riset, karik ita sei hetan istória ida ne'ebé ema barak seidauk hatene, no ida-ne'e liga ho ita-nia tópiku. Ka karik ita sei hetan buat ruma iha notísias ne'ebé apoia pontu ba ita-nia diskursu no ita bele uza ida-ne'e.
Ita bele hafolin liután informasaun ne'ebé ita hetan hodi husu pergunta hanesan: Saida? Tanbasá? Bainhira? Iha ne'ebé? Sé? no Oinsá? Porezemplu: Tanbasá mak ida-ne'e loos? Oinsá mak ha'u bele hatudu katak ne'e mak loos? Hanorin falsu saida mak hanetik ema atu simu lia-loos ne'e? Tansá mak ida-ne'e importante? Oinsá mak ida-ne'e bele kona ema nia moris? Iha ka lae, ezemplu ruma ne'ebé hatudu tansá mak di'ak atu halo tuir informasaun ne'e? Saida mak hanorin ne'e hatudu kona-ba Maromak Jeová nia hahalok? Ka ita mós bele husu: Horibainhira mak ida-ne'e akontese? Oinsá mak ita bele uza informasaun ne'e iha ita-nia moris ohin loron? Ita bele halo ita-nia diskursu sai moris hodi husu no depois fó resposta ba pergunta hanesan ne'e.
Iha ita-nia diskursu, karik ita presiza lee eskritura ruma ne'ebé rona-na'in hatene didi'ak ona. Se nune'e, oinsá mak ita bele hato'o informasaun ne'ebé ajuda sira? Koko atu esplika eskritura sira-ne'e, la'ós lee de'it.
Ema bele komprende liután eskritura ne'e se ita hatudu parte ida-ne'ebé mak liga ho ita-nia diskursu, no esplika ne'e ho didi'ak. Porezemplu, hanoin to'ok kona-ba Koloso 3:12. Saida mak “laran-sadi'a”? Ita hatudu laran-sadi'a hodi halo tuir sé-nia matadalan? Oinsá mak ita bele esplika kona-ba ‘tau hahalok laran-sadi'a nu'udar ita-nia hatais’? Ka oinsá atu tau “laran-di'ak” nu'udar ita-nia hatais? Saida mak “haraik-an”? Se ita-nia rona-na'in barak mak ferik-katuas, oinsá mak eskritura ne'e bele kona sira? La haluha katak informasaun ne'ebé ita sei uza depende ba ita-nia tópiku, objetivu, ita-nia rona-na'in, no ita-nia tempu.
Se ita esplika iha dalan simples arti ba liafuan balu, ida-ne'e bele ajuda rona-na'in atu komprende liután. Porezemplu, ema balu hakfodak atu aprende kona-ba saida mak “ukun” ne'ebé temi iha Mateus 6:10. Kuandu ita halo nune'e, ida-ne'e mós bele ajuda irmaun ka irmán ne'ebé kleur ona iha lia-loos atu hatene ho klaru kona-ba eskritura ne'e. Porezemplu kuandu ita lee 2 Pedro 1:5-8, ita bele esplika kona-ba hahalok sira ne'ebé temi iha eskritura ne'e, hanesan: Fiar, matenek, kontrola an, tahan, laran-metin ba Maromak, domin ba maun-alin sira, no domin ba ema hotu. No kuandu iha liafuan balu ne'ebé arti besik atu hanesan, di'ak atu esplika oinsá mak liafuan sira-ne'e la hanesan. Ezemplu kona-ba ne'e mak iha Salmo (Mazmur) 119:1-7 ne'ebé uza liafuan sira hanesan ukun-fuan, mandamentu, no lei.
Ita-nia rona-na'in bele aprende buat barak se ita esplika eskritura ida ho didi'ak. Porezemplu, ema barak hakfodak bainhira sira foin hatene katak iha eskritura João 11:11-14, Jesus ko'alia kona-ba ninia belun hodi dehan nia “toba ona”. No mós eskritura iha Eclesiastes (Pengkhotbah) 9:5 hatete katak ema mate “la hatene buat ida”. Loron ida, ema saduseu sira hakfodak bainhira Jesus temi eskritura iha Êxodo (Keluaran) 3:6 ne'ebé ema saduseu fiar, no Jesus uza ida-ne'e atu fó prova katak moris-hi'as sei akontese.—Lucas 20:37, 38.
Se ita hakarak rona-na'in atu komprende eskritura ida, di'ak atu esplika kona-ba situasaun ne'ebé mosu bainhira ema hakerek ida-ne'e. Ita mós bele fó-hatene eskritura ne'e ko'alia kona-ba sé no sé mak hakerek. Porezemplu, ema farizeu hatene didi'ak kona-ba Salmo (Mazmur) 110. Maibé Jesus hatudu ba sira buat ne'ebé importante iha eskritura ne'e hodi dehan: “‘Imi hanoin oinsá kona-ba Kristu? Nia sé-nia oan?’ Sira hatán: ‘David.’ Nia hatete ba sira: ‘Entaun, tansá mak liuhusi espíritu santu, David bolu nia Na'i? David dehan: “Jeová hatete ba ha'u-nia Na'i: ‘Tuur iha ha'u-nia liman-loos to'o ha'u tau ó-nia inimigu sira iha ó-nia ain okos.’” Entaun, se David bolu nia Na'i, oinsá mak nia David nia oan?’” (Mateus 22:41-45) Se ita mós esplika eskritura sira hanesan Jesus, ita sei ajuda ema seluk atu lee Bíblia ho didi'ak.
Kuandu ita fó sai kona-ba horibainhira mak ema hakerek livru ida iha Bíblia laran, ka horibainhira mak buat ruma akontese, importante mós atu esplika kona-ba situasaun iha tempu ne'ebá. Se ita halo hanesan ne'e, ema bele komprende liután tanbasá mak istória ka livru ne'e importante.
Se ita halo komparasaun, ne'e mós bele ajuda rona-na'in atu komprende liután. Karik ita bele hatudu ema nia hanoin ruma ne'ebé la hanesan ho buat ne'ebé Bíblia hatete. Ka ita bele kompara istória rua iha Bíblia ne'ebé hanesan. Husu pergunta tuirmai ne'e: ‘Iha buat ruma ne'ebé la hanesan entre istória sira-ne'e ka lae? Se iha, tanbasá? Saida mak ita aprende husi ida-ne'e?’ Se halo nune'e, rona-na'in bele komprende ho klaru.
Se ita hato'o parte kona-ba hala'o serbisu haklaken, ita bele loke parte ne'e hodi ko'alia uitoan kona-ba pontu importante hanesan: Saida mak ita presiza halo, tanbasá, no oinsá ida-ne'e apoia ita-nia objetivu nu'udar Testemuña ba Jeová. No tuirmai, ita bele esplika oinsá atu halo serbisu ne'e, iha fatin ne'ebé, no bainhira.
Oinsá se ita atu hato'o diskursu kona-ba “buat kle'an husi Maromak”? (1 Korinto 2:10) Se ita komesa hodi esplika uluk kona-ba pontu importante husi tópiku ne'e, ida-ne'e sei halo fasil liu ba rona-na'in atu bele komprende kona-ba ideia sira seluk ne'ebé ita hato'o tuirmai. No se ita ramata diskursu hodi temi fali buat ne'ebé ita hanorin, rona-na'in sei sente kontente tanba foin aprende buat di'ak.
Konsellu kona-ba hahalok kristaun nian. Di'ak atu hatudu oinsá mak ita-nia informasaun bele ajuda ema nia moris. Kuandu ita prepara hela diskursu no hanoin kona-ba eskritura sira ne'ebé ita sei uza, husu ba ita-nia an: ‘Tanbasá mak eskritura ne'e di'ak ba ita ohin loron?’ (Roma 15:4; 1 Korinto 10:11) Hanoin kona-ba problema saida de'it mak ita-nia rona-na'in hasoru daudaun. Hanoin mós oinsá Bíblia nia matadalan bele ajuda atu rezolve sira-nia problema. Depois ne'e, kuandu ita hato'o diskursu, uza eskritura sira atu hatudu oinsá mak ema bele rezolve problema sira-ne'e ho matenek. Keta ko'alia jerál de'it. Esplika ho klaru kona-ba hahalok ka hanoin saida mak di'ak ka ladi'ak.
Koko atu halo tuir pontu balu iha lisaun ne'e kuandu ita prepara ita-nia diskursu. Nu'udar ita sai toman atu halo ida-ne'e, koko atu halo tuir pontu seluk tan. Neineik-neineik, rona-na'in sei hein namanas atu rona ita-nia diskursu tanba sira fiar katak ita-nia diskursu sei ajuda sira.
OINSÁ ATU HALO NE'E
Hanoin buat ne'ebé rona-na'in hatene ona kona-ba ita-nia informasaun.
Hato'o diskursu tuir rona-na'in nia situasaun. Lalika ko'alia barak kona-ba informasaun ne'ebé ema hatene ona. Maibé ko'alia neineik uitoan se fó sai pontu ne'ebé foun.
Duké fó sai de'it faktu, hatudu tansá ida-ne'e ajuda ema.
Ita bele hafolin liután ita-nia informasaun hodi husu: Saida? Tanbasá? Bainhira? Iha ne'ebé? Sé? no Oinsá?
Uza tempu atu esplika didi'ak eskritura sira.
Halo komparasaun.
Temi fali pontu importante sira husi ita-nia diskursu.
Hatudu oinsá ema bele uza informasaun ne'e atu rezolve problema no foti desizaun sira.

Comments
0 Comments

0 komentar:

Speak up your mind

Tell us what you're thinking... !

Flag Counter
ARKIVU DOKUMENTUS:

INSTAGRAM

Followers

 
Domin No Pasensia Sei Manan Buat Hotu
Domin Halo Husi Fuan 2 No Sentimentu 1 D8
Halo Buat Nebe Diak Sai Ema Nebe Diak Liu HANUMATA