LIA MAKLORIK
Antes hakerek
na’in atu fó introdus no desenvolve
tópiku ne’ebé prepara ona iha
monografia ida ne’e hakérek na’in la haluha hato’o agradesse ba Aman
Maromak tanbá ho nia tulun no grasa mai
hakerek na’in atu bele halo monografia ida ne’e ho di’ak, no mós la haluha
hato’o obrigadu wa’in ba dosente no tutor sira ne’ebé atende ba lisaun
ne’e,hakerek na’in mós la haluha hato’o obrigado ba ekipa staff husi biblioteka
no mós husi IT tamba liu husi livru no komputador hakerek na’in bele hakerek
monografia ida ne’e ho di’ak .Iha
monografia ida ne’e hakerek na’in sei ko’alia
kona ba MESTRI NIA PRESTASAUN
AKADEMIKU HADIA KUALIDADE
HANORIN maske iha failansu barak durante iha prosesu hakerek nia laran, ho esforsu a’an nafatin ba oin hodi
halo monografia ida ne’e ho di’ak no bele fó duni vantazem ne’ebé di’ak ba
hakerek na’in nia estudu durante iha prosesu aprendijazen nia laran.Iha ideia
no hanoin ne’ebé hakerek iha assesmentu ida ne’e tuir buat ne’ebé hakerek
na’in komprende no hatene, no mós
referéncia balun ne’ebé suporta iha hakerek na’in nia peskiza durante semana
hirak ne’e nia laran.
Baucau
Hakerek
na’in
Naran
Númeru
estudante
ÍNDISE
PAJINA DAHULUK …………………………………………………………......…i
LIA MAKLORIK…………………………………………………………….....……ii
ÍNDISE ………………………………………………………………………......…iii
LIA MAKLOKE
A. KONTESTUALIZASAUN…………………………………………….........……1
B. FORMULASAUN PROBLEMA………………………………………...........…1
C. OBJETIVU HAKEREK……………………………………………….........……2
HAKONU LIA
1. DEFINISAUN KUALIDADE HANORIN NO MESTRE…………….........…2
2. OINSA HADIA KUALIDADE HANORIN……………………………......……4
3. BENEFISIU HUSI PRESTASAUN BA LABARIK NIA
APRENDIZAJEN?..5
LIA MAKTAKAN
KONKLUZASAUN…………………………………………………………..............6
REFÉRENSIA………………………………………………………………............ 7
A.
KONTESTUALIZASAUN
Bele fó hanoin ba leitor
sira ka dosente relevante sira hodi sira bele hatene liu tan kona ba lala’ok Mestre
nia prestasaun akadémiku hadia kualidade hanorin hanesan kna’ar importante
tanbá mestre presiza hatene katak iha eskola hot-hotu , labarik sira mai ho
ninia kondisaun ne’ebé diferensa. Tan ne’e mestre presiza komprende “valor
unidade iha variedade nia laran”.Tamba ho ida ne’e edukador koko atu realiza
sira nia moris profisional liu husi kna’ar hanorin iha eskola , ne’ebé nu’udar obrigatoriu no probabilidade
edukasaun atu fó posibilidade ba kanorin sira atu hasa’e no hadia sira nia
kapasidade no komprende hodi hatene adapta iha ambiente ne’ebé nakonu ho
diversidade . Manorin sai nu’udar figura importante tan ne’e manorin ida tenke
iha kualidae hanorin atu bele eduka kanorin sira ho di’ak no lori sira atinji
meta aprendizajen.
B. FORMULASAUN PROBLEMA
Iha testu ida ne’e hakerek
na’in sei desenvolve pergunta sira tuir
mai ne’e:
1. Definisaun kualidade
hanorin no mestre?
2. Oinsa hadia mestre nia
kualidade hanorin?
3. Benefisiu husi prestasaun
ba labarik nia aprendijazen.
C. OBJETIVU
HAKEREK
Objetivu husi testu ida ne’e mak aumenta tan hakerek
na’in nia koñesementu kona mestre nia prestasaun akadémiku no oinsa atu bele
hadia kualidade hanorin ho objetivu liu husi topiku ida ne’e bele motiva no
hakle’an liu tan hakerek nain nia koñesementu liu-liu iha kapasidade hakerek
nian.No fó hanoin mai hakerek nain atu bele fó importansia ba hanorin.
HAKONU LIA
1.
Definisaun
Kualidade hanorin mak hanesan kualidade ida ne’ebé
manorin ida iha atu bele hanorin ho
di’ak no bele lori kanorin sira to’o iha meta aprendizajen nian. Iha parte
seluk kualidade hanorin mós hanesan jeitu
ida ne’ebé manorin sira utiliza hodi realiza planu iha prosesu
aprendizajen nia laran atu nune’e bele atinji objetivu ida. Husi kualidade
hanorin ne’ebé efetivu kanorin sira bele hala’o atividade hotu hodi alkansa ba
sira nia objetivu iha future oin mai. Tuir Bloom(1994), “edukasaun mak lori ema
sai husi nakukun ba iha naroman.”Atu dehan katak atu hetan susesu liu husi edukasaun
tan ne’e buat ne’ebé manorin sira halo mak tenke hasa’e kualidade hanorin atu
nune’e bele lori ema halo mudansa ba iha sira ida-idak nia aan.
Tuir Gultom (2013) define, “manorin mak hun ba
prosesu aprendizajen, tambá ne’e
kualidade hanorin atu sai di’ak ka la di’ak manorin mak termina.”atu dehan
de’it katak manorin mak sai hanesan objetu importante ida , tan ne’e manorin
tenke iha kualidade hanorin ne’ebé di’ak.
Tan ne’e kualidade hanorin ne’e atu sai di’ak presiza
manorin ne’ebé iha esperensia atu nune’e bele inklui kanorin sira hotu atu
ativu di’ak iha prosesu aprende manorin mós bele fó motivasaun ba kanorin sira
bainhira iha tempu aprende.
Manorin mak figura importante no sai nu’udar lalenok atu
bele estimula kanorin sira iha prosesu aprendizajen, manorin mós sai nu’udar
ema ne’ebé transmiti ka hato’o lisaun ba kanorin sira iha eskola. Tuir Supriadi,(1998)hateten katak, “manorin iha
komitmentu ba kanorin iha prosesu aprendizajen” ne’e signifika katak komitmentu
manorin ne’ebé aas hodi fó importánsia liu iha kualidade hanorin nian.
Tuir Hamalik (1994) define, “manorin mak ema ne’ebé hatudu nia hahalok proveitu ba
kanorin sira iha eskola , no nakloke ba
ema hotu.”
Manorin mak ema ne’ebé sempre hatu nia hahalok ho norma
sosiál ,haksolok ho profisaun ne’ebé nia iha no sempre konsisténsia no la’o ho
norma ne’ebé iha.Manorin make ma ne’ebé transmiti ka hato’o lisaun ba kanorin
sira iha eskola.
2.
Oinsa hadia manorin nia kualidade hanorin
Atu hadia manorin nia
kualidade hanorin presija liuhusi kompetensia rua(2) mak hanesan, profisionál no social. Liu husi
kompetensia rua ne’e mak manorin halo hodi hasa’e kualidade hanorin. Tambá
realidade hatudu katak manorin balun la
iha kualidade hanorin tanbá ne’e mak presiza hasa’e kualidade hanorin liu husi
kompetensia rua ne’e. Tuir Gultom (2013)
hateten katak, kompetensia manorin nian
iha tinan tolu nia laran hodi hatudu resultadu standar ne’ebé presiza hodi
hasa’e kualidade hanorin no to’o tarjetu atendementu aprendizajen ba
kompetensia manorin nian. Tan ne’e tenke iha pasu ne’ebé konkretu hodi hasa’e
kualdade no kompetensia manorin nian. Tamba ne’e bainhira manorin hanorin uza
sasan multimemedia hodi halo’o prosesu aprendizajen la’os buat
foun ida maibe ajuda manorin hodi hasae kompetensia profisional nian ne’ebé
positivu hodi hasa’e koñesementu kanorin sira nian.
a.
Kompeténsia
profisionál
Kompeténsia profisionál mak
kapasidade ida ne’ebé manorin ne’e iha kona –bá oinsá iha koñesementu ne’ebé
luan no kle’an iha lisaun. Tuir Dewey(1996)
define, “manorin ida tenke domina lisaun , ninia estrutura, nia konseitu no iha
hanoin ne’ebé luan hodi suporta lisaun ne’ebé mak nia hanorin.
Manorin ida tenke domina
lisaun ne’ebé mak atu hanorin tanbá dala barak manorin sira balun ladun domina
lisaun ne’ebé sira hanorin ne’e bele fó impaktu ne’ebé la di’ak ba kanorin sira
nia prosesu aprendizajen .
b.
Kompeténsia
sosiál
Iha kompeténsia sosiál ejiji
manorin sira oinsá halo relasaun di’ak ho ema seluk , halo komunikasaun ne’ebé
efetivu ho kanorin sira, tan ne’e komunikasaun sosiál ne’e importante tebes
tambá bele hanorin ema oinsá bele eduka nia aan hodi halo komunikasaun ne’ebé
di’ak ho ema seluk.
Tuir Sardiman (2005) define, manorin ida tenke
hatudu hahalok inkluzivu no la halo diskriminasaun ba kanorin sira tantu feto
no mane, relijiaun , rasa no estate sosiál.”
Iha Timor leste manorin sira
barak mak ladun iha kualidade hanorin tan ne’e presiza tau atensaun maximu ,
atu nune’e manorin sira bele hadia nia kualidade hanorin no bele
lori kanorin sira ba to’o meta aprendizajen ne’e ho di’ak. Tan ne’e atu hadi’a
kualidade hanorin mak manorin ida tenki iha hanoin ne’ebé di’ak hodi bele
esplora buat foun ruma atu nune’e iha prosesu hanorin no aprende bele to’o meta
aprendizajen.
3. Benefisiu
husi prestasaun ba labarik sira nia aprendizajen
Iha ne’e hakerek nain
hakarak hateten de’it katak manorin ne’ebé iha kualidade hanorin di’ak sei fó impaktu positivu ba labarik sira
nia aprendizajen no hakle’an liu tan labarik sira nia koñesementu iha prosesu
aprendizajen no ikus sira bele atinji objetivu ruma no sai ema ne’ebé susesu
iha futuru oin mai
LIA
MAKTAKAN
Konkluzaun
Kualidade hanorin mestre
sira nian importante tebes iha prosesu aprendizajen , tan ne’e nu’udar manorin
tenke fó importansia ba iha kna’ar ne’ebé mak nia simu hodi resposabiliza ba
servisu ne’ebé nia hetan ona . Liu husi manorin sira nia kualidade hanorin bele
guia nia kanorin sira iha prosesu aprendizajen.
Tanbá ne’e atu halo
kualidade hanorin ne’e sai di’ak no aas mak nu’udar manorin tau konsiensia ba
nia-aankatak hanorin la’os profisaun maibé nu’udar vokasaun ida, tanbá bainhira
manorin ida konsiente katak hanorin nu’udar vokasaun mak manorin sei hanorin ho
kontente no laran kmaan hodi hanorin.
Referénsia
Petter.(1977).Guru
yang hebat. Jakarta : PT. Grasindo
Surri, S. (2015). calon
guru harus tau cara mengajar yang baik .Jakarta: Kursibundar
Supriadi,(1998). mengagkat citra dan martabak
guru.Yogyakarta:Adicita karya nusa
Braga,F.(2001).Formacão de professores e identidade
profisional (ed.4).Coimbra: Tipografia lousanense.
Websites
http://idawidianingsih
.wordpress.com/2019/03/12/peninkatkan kualitas guru/
http://paramadina .or
.id/2019/03/14/meningkatkan kalitas guru/