MANORIN NIA PRESTASAUN AKADEMIKU HADIA KUALIDADE HANORIN - HANUMATA
Home » » MANORIN NIA PRESTASAUN AKADEMIKU HADIA KUALIDADE HANORIN

MANORIN NIA PRESTASAUN AKADEMIKU HADIA KUALIDADE HANORIN

Written By THALYFUTO on Monday 8 April 2019 | 18:07:00


                                                                                                                   
               
 LIA MAKLORIK 

Antes hakerek  na’in atu fó introdus no desenvolve  tópiku  ne’ebé prepara ona iha monografia ida ne’e hakérek na’in la haluha hato’o agradesse ba Aman Maromak  tanbá ho nia tulun no grasa mai hakerek na’in atu bele halo monografia ida ne’e ho di’ak, no mós la haluha hato’o obrigadu wa’in ba dosente no tutor sira ne’ebé atende ba lisaun ne’e,hakerek na’in mós la haluha hato’o obrigado ba ekipa staff husi biblioteka no mós husi IT tamba liu husi livru no komputador hakerek na’in bele hakerek monografia ida ne’e ho di’ak  .Iha monografia ida ne’e hakerek na’in sei ko’alia  kona ba  MESTRI  NIA PRESTASAUN  AKADEMIKU  HADIA  KUALIDADE  HANORIN maske iha failansu barak durante iha prosesu hakerek  nia laran, ho esforsu a’an nafatin ba oin hodi halo monografia ida ne’e ho di’ak no bele fó duni vantazem ne’ebé di’ak ba hakerek na’in nia estudu durante iha prosesu aprendijazen nia laran.Iha ideia no hanoin ne’ebé hakerek iha assesmentu ida ne’e tuir buat ne’ebé hakerek na’in  komprende no hatene, no mós referéncia balun ne’ebé suporta iha hakerek na’in nia peskiza durante semana hirak ne’e nia laran.

Baucau
Hakerek na’in
Naran

Númeru estudante
                                                           ÍNDISE
PAJINA DAHULUK …………………………………………………………......…i
LIA MAKLORIK…………………………………………………………….....……ii
ÍNDISE ………………………………………………………………………......…iii
LIA MAKLOKE
A. KONTESTUALIZASAUN…………………………………………….........……1
B. FORMULASAUN PROBLEMA………………………………………...........…1
C. OBJETIVU HAKEREK……………………………………………….........……2
HAKONU LIA
    1. DEFINISAUN KUALIDADE HANORIN NO MESTRE…………….........…2
    2. OINSA HADIA KUALIDADE HANORIN……………………………......……4
    3. BENEFISIU HUSI PRESTASAUN BA LABARIK NIA APRENDIZAJEN?..5
LIA MAKTAKAN
KONKLUZASAUN…………………………………………………………..............6
REFÉRENSIA………………………………………………………………............ 7
                                                                                              
A.   KONTESTUALIZASAUN
Bele fó hanoin ba leitor sira ka dosente relevante sira hodi sira bele hatene liu tan kona ba lala’ok Mestre nia prestasaun akadémiku hadia kualidade hanorin hanesan kna’ar importante tanbá mestre presiza hatene katak iha eskola hot-hotu , labarik sira mai ho ninia kondisaun ne’ebé diferensa. Tan ne’e mestre presiza komprende “valor unidade iha variedade nia laran”.Tamba ho ida ne’e edukador koko atu realiza sira nia moris profisional liu husi kna’ar hanorin iha eskola  , ne’ebé nu’udar obrigatoriu no probabilidade edukasaun atu fó posibilidade ba kanorin sira atu hasa’e no hadia sira nia kapasidade no komprende hodi hatene adapta iha ambiente ne’ebé nakonu ho diversidade . Manorin sai nu’udar figura importante tan ne’e manorin ida tenke iha kualidae hanorin atu bele eduka kanorin sira ho di’ak no lori sira atinji meta aprendizajen.
B.  FORMULASAUN PROBLEMA
Iha testu ida ne’e hakerek na’in sei desenvolve  pergunta sira tuir mai ne’e:
1. Definisaun kualidade hanorin no mestre?
2. Oinsa hadia mestre nia kualidade hanorin?
3. Benefisiu husi prestasaun ba labarik nia aprendijazen.
C. OBJETIVU HAKEREK
Objetivu husi testu ida ne’e mak aumenta tan hakerek na’in nia koñesementu kona mestre nia prestasaun akadémiku no oinsa atu bele hadia kualidade hanorin ho objetivu liu husi topiku ida ne’e bele motiva no hakle’an liu tan hakerek nain nia koñesementu liu-liu iha kapasidade hakerek nian.No fó hanoin mai hakerek nain atu bele fó importansia ba hanorin.

                                                     HAKONU LIA
1. Definisaun
Kualidade hanorin mak hanesan kualidade ida ne’ebé manorin ida  iha atu bele hanorin ho di’ak no bele lori kanorin sira to’o iha meta aprendizajen nian. Iha parte seluk kualidade hanorin mós hanesan jeitu  ida ne’ebé manorin sira utiliza hodi realiza planu iha prosesu aprendizajen nia laran atu nune’e bele atinji objetivu ida. Husi kualidade hanorin ne’ebé efetivu kanorin sira bele hala’o atividade hotu hodi alkansa ba sira nia objetivu iha future oin mai. Tuir Bloom(1994), “edukasaun mak lori ema sai husi nakukun ba iha naroman.”Atu dehan katak atu hetan susesu liu husi edukasaun tan ne’e buat ne’ebé manorin sira halo mak tenke hasa’e kualidade hanorin atu nune’e bele lori ema halo mudansa ba iha sira ida-idak nia aan.
Tuir Gultom (2013) define, “manorin mak hun ba prosesu  aprendizajen, tambá ne’e kualidade hanorin atu sai di’ak ka la di’ak manorin mak termina.”atu dehan de’it katak manorin mak sai hanesan objetu importante ida , tan ne’e manorin tenke iha kualidade hanorin ne’ebé di’ak. 
Tan ne’e kualidade hanorin ne’e atu sai di’ak presiza manorin ne’ebé iha esperensia atu nune’e bele inklui kanorin sira hotu atu ativu di’ak iha prosesu aprende manorin mós bele fó motivasaun ba kanorin sira bainhira iha tempu aprende.
Manorin mak figura importante no sai nu’udar lalenok atu bele estimula kanorin sira iha prosesu aprendizajen, manorin mós sai nu’udar ema ne’ebé transmiti ka hato’o lisaun ba kanorin sira iha eskola. Tuir  Supriadi,(1998)hateten katak, “manorin iha komitmentu ba kanorin iha prosesu aprendizajen” ne’e signifika katak komitmentu manorin ne’ebé aas hodi fó importánsia liu iha kualidade hanorin nian.
Tuir Hamalik (1994) define, “manorin mak  ema ne’ebé hatudu nia hahalok proveitu ba kanorin sira iha eskola , no nakloke   ba ema hotu.”
Manorin mak ema ne’ebé sempre hatu nia hahalok ho norma sosiál ,haksolok ho profisaun ne’ebé nia iha no sempre konsisténsia no la’o ho norma ne’ebé iha.Manorin make ma ne’ebé transmiti ka hato’o lisaun ba kanorin sira iha eskola.
2. Oinsa hadia manorin nia kualidade hanorin
Atu hadia manorin nia kualidade hanorin presija liuhusi kompetensia rua(2)  mak hanesan, profisionál no social. Liu husi kompetensia rua ne’e mak manorin halo hodi hasa’e kualidade hanorin. Tambá realidade hatudu katak manorin balun  la iha kualidade hanorin tanbá ne’e mak presiza hasa’e kualidade hanorin liu husi kompetensia rua ne’e. Tuir  Gultom (2013) hateten katak, kompetensia manorin  nian iha tinan tolu nia laran hodi hatudu resultadu standar  ne’ebé presiza hodi hasa’e kualidade hanorin no to’o tarjetu atendementu aprendizajen ba kompetensia manorin nian. Tan ne’e tenke iha pasu ne’ebé konkretu hodi hasa’e kualdade no kompetensia manorin nian. Tamba ne’e bainhira manorin hanorin uza sasan multimemedia  hodi halo’o prosesu aprendizajen la’os buat foun ida maibe ajuda manorin hodi hasae kompetensia profisional nian ne’ebé positivu hodi hasa’e koñesementu kanorin sira nian.
a.    Kompeténsia profisionál
Kompeténsia profisionál mak kapasidade ida ne’ebé manorin ne’e iha kona –bá oinsá iha koñesementu ne’ebé luan no kle’an iha lisaun. Tuir  Dewey(1996) define, “manorin ida tenke domina lisaun , ninia estrutura, nia konseitu no iha hanoin ne’ebé luan hodi suporta lisaun ne’ebé mak nia hanorin.
Manorin ida tenke domina lisaun ne’ebé mak atu hanorin tanbá dala barak manorin sira balun ladun domina lisaun ne’ebé sira hanorin ne’e bele fó impaktu ne’ebé la di’ak ba kanorin sira nia prosesu aprendizajen .
b.    Kompeténsia sosiál
Iha kompeténsia sosiál ejiji manorin sira oinsá halo relasaun di’ak ho ema seluk , halo komunikasaun ne’ebé efetivu ho kanorin sira, tan ne’e komunikasaun sosiál ne’e importante tebes tambá bele hanorin ema oinsá bele eduka nia aan hodi halo komunikasaun ne’ebé di’ak ho ema seluk.
Tuir  Sardiman (2005) define, manorin ida tenke hatudu hahalok inkluzivu no la halo diskriminasaun ba kanorin sira tantu feto no mane, relijiaun , rasa no estate sosiál.”
Iha Timor leste manorin sira barak mak ladun iha kualidade hanorin tan ne’e presiza tau atensaun maximu , atu nune’e manorin sira  bele hadia nia   kualidade hanorin  no  bele lori kanorin sira ba to’o meta aprendizajen ne’e ho di’ak. Tan ne’e atu hadi’a kualidade hanorin mak manorin ida tenki iha hanoin ne’ebé di’ak hodi bele esplora buat foun ruma atu nune’e iha prosesu hanorin no aprende bele to’o meta aprendizajen.
3. Benefisiu husi prestasaun ba labarik sira nia aprendizajen
Iha ne’e hakerek nain hakarak hateten de’it katak manorin ne’ebé iha kualidade hanorin  di’ak sei fó impaktu positivu ba labarik sira nia aprendizajen no hakle’an liu tan labarik sira nia koñesementu iha prosesu aprendizajen no ikus sira bele atinji objetivu ruma no sai ema ne’ebé susesu iha futuru oin mai

LIA MAKTAKAN
Konkluzaun
Kualidade hanorin mestre sira nian importante tebes iha prosesu aprendizajen , tan ne’e nu’udar manorin tenke fó importansia ba iha kna’ar ne’ebé mak nia simu hodi resposabiliza ba servisu ne’ebé nia hetan ona . Liu husi manorin sira nia kualidade hanorin bele guia nia kanorin sira iha prosesu aprendizajen.
Tanbá ne’e atu halo kualidade hanorin ne’e sai di’ak no aas mak nu’udar manorin tau konsiensia ba nia-aankatak hanorin la’os profisaun maibé nu’udar vokasaun ida, tanbá bainhira manorin ida konsiente katak hanorin nu’udar vokasaun mak manorin sei hanorin ho kontente no laran kmaan hodi hanorin.
Referénsia
Petter.(1977).Guru yang hebat. Jakarta : PT. Grasindo
Surri, S. (2015). calon guru harus tau cara mengajar yang baik .Jakarta: Kursibundar
Supriadi,(1998). mengagkat citra dan martabak guru.Yogyakarta:Adicita karya nusa
Braga,F.(2001).Formacão de professores e identidade profisional (ed.4).Coimbra: Tipografia lousanense.
Websites
http://idawidianingsih .wordpress.com/2019/03/12/peninkatkan kualitas guru/
http://paramadina .or .id/2019/03/14/meningkatkan kalitas guru/

Share this article :
Comments
0 Comments

0 komentar:

Speak up your mind

Tell us what you're thinking... !

Flag Counter
ARKIVU DOKUMENTUS:

INSTAGRAM

Followers

 
Domin No Pasensia Sei Manan Buat Hotu
Domin Halo Husi Fuan 2 No Sentimentu 1 D8
Halo Buat Nebe Diak Sai Ema Nebe Diak Liu HANUMATA