SEMINAR
PROSESU UTILIZASAUN POTENSIALIDADE
BEE MANAS (HYDROTHERMAL)
HUSI:
ELVINO
DUARTE GAIO
15.08.02.020
DEPARTAMENTO DE GEOLOGIA
FACULDADE RECURSUS NATURAIS E MINERAIS
UNIVERSIDADE ORIENTAL TIMOR LOROSA'E
(UNITAL)
2019
LISTA APROVASAUN
PROSESU
UTILIZASAUN POTENSIALIDADE BEE MANAS (HYDROTHERMAL)
Hakarek
Nain
(
Elvino Duarte Gaio )
15.08.02.020
Orienta
Husi:
Orientador I Orientador II
(Sr. Gregorio da Costa Ribeiro,
S.T.) (Sr. Ricardo Gomes, S.T.)
Aprova
Husi:
Koordenador
Seminar Diretor
Departamentu Geologia
(Sr. Ricardo Gomes, S.T.)
(Sr. Abrão L. A. da L.
Guterres, S.T.)
PREFASIU
Agradese
wain ba Aman Maromak nia grasa no nia forsa ne’ebe mak haraik ona mai ha’u,
atan ha’u bele elabora ho ha’u nia topiku seminar PROSESU UTILIZASAUN
POTENSIALIDADE BEE MANAS (HIDROTHERMAL),
ne’ebe mak too fim tamba ho Aman Maromak, nia forsa tomak no nia akompana.
Agradese wain mos ba ha’u nia familia sira, espesial liu ba ha’u nia pai ho mãe
nune’e mos ba ha’u nia bin no maun sira, tiu no tia sira hotu ne’ebe mak sempre
hakbesik ha’u hodi fo hanoin ou fo motivasaun ba ha’u hodi bele elabora ha’u
nia topiku seminar ne’e bele to’o final. Ho atan ha’u mos agradese wain ba:
1.
Sr.
Osvaldo Vong Ximenes Gama., S.T. hanesan Dekanu
Fakuldade Rekursus Naturais no Minerais.
2.
Sr.
Abrão L. A. Da Luz Guterres., S.T. hanesan Diretor Departamentu
Geologia.
3.
Sr.
Ricardo Gomes.,
S.T. sai koordenador seminar no mos sai hanesan
dosente Orientador II ne’ebe mak fo ona tempu barak, hanoin no sempre pasiensia
hodi buka dalan, orienta no motivasaun mai hau iha prosesu tomak
4.
Sr.
Gregorio da Costa Ribeiro., S.T. hanesan dosente
Orientador I ne’ebe mak orienta ona ha’u no motiva ha’u durante ha’u halo ha'u
nia seminar ida ne’e ho diak.
5.
Dosentes hotu ne’ebe
hanorin iha departementu geologia ne’ebe mak suporta mos ideias ba
dezenvolvimentu materia refere.
6.
No mos ba distintus
kolega sira hotu ne’ebe mak sempre fo nia hanoin ikus mai ha’u bele realiza hau
nia topiku seminar ida ne’e.
INDISE
Cover
Lista Aprovasaun........................................................................................... i
Prefasiu........................................................................................................... ii
Indise............................................................................................................... iii
Lista Figura..................................................................................................... iv
KAPITULU I INTRODUSAUN
1.1. Antensendente........................................................................................ 1
1.2. Intensaun
no Objetivu............................................................................. 2
1.3. Limitasaun
Problema............................................................................... 2
1.4. Metodu
Hakerek..................................................................................... 2
KAPITULU II TEORIA
BAZIKA
2.1. Definisaun
bee manas (hydrothermal)..................................................... 3
2.2. Tipu
depozisaun hidrotermal................................................................... 6
2.3. Konseitu
sistema hidrotermal.................................................................. 7
2.4. Klasifikasaun Sistema Potensial Hidrotermal......................................... 8
2.5. Historia Hidrotermal............................................................................... 10
KAPITULU III DEZENVOLVE
TOPIKU
3.1.
Faktor
Potensial Bee Manas (Hydrothermal).......................................... 12
3.2. Benefisiu Bee manas............................................................................... 12
3.3. Tipu Bee Manas...................................................................................... 14
3.4. Prosesu Forma Bee Manas...................................................................... 16
3.5.
Prosesu
Utilizasaun HIdrotermal............................................................ 18
KAPITULU IV FINALIDADE
4.1. Konklusaun............................................................................................. 21
4.2. Sujestaun
................................................................................................ 21
BIBLIOGRAFIA
LISTA
FIGURA
Figura:
2.1. Sistem Hidrothermal, thegoldenjubilee.blogspot.com................. 7
Figura: 2.2. Hydrothermal
resource, www.google.com.................................. 9
Figura: 3.1.
Sistema Hidrotermal.................................................................... 18
Figura: 3.2. Utilizasaun
hidrotermal .............................................................. 20
KAPITULU I
INTRODUSAUN
1.1.
Antensendente
Hidrotermal ou bee manas sai hanesan rekursu ida ne’ebé mai husi
mundu nian, istimasaun hydrothermal mai
husi lian Yunani katak “hydro”
signifika bee no “thermal”
signifika manas ka bele dehan, bee manas ne’ebe mak iha rai leten, dala barak
ema hanaran hydrotermal hanesan rekursu natural sira ne’ebé mak forma
ona. Bee manas barak mak hetan iha area vulkanu
ne’ebe aktivu iha mundu tomak hanesan faktor nakfera husi eventu, no
manifestasaun oioin husi sistema hidrotermal (Wohletz no Heiken, 1992).
Bee manas sai
hanesan indikasaun ida ne’ebe atividade vulkanik nian. Ida ne’e uza ona hanesan
referensia ou baze ida fo informasaun iha ona atividade vulkanik ne’ebe
akontese. Relasaun entre sistema bee manas ho vulkanik no mudansa atividade
vulkanik ne’ebe iha ligasaun ho tempu (Fischer
et al, 1997). Bee manas ou rekursu bee manas katak bee ne’ebe rezultadu
husi impaktu sai husi bee iha rai krusta rai nian hafoin hetan
hamanas liu husi geotermal. Bee ne’ebe sai ho temperatura 370C
ba leten, fo konteudu aas ba minerais sira, hanesan kalsium, litium, no radium. Bee manas hetan presaun diversu
no manas ba iha pontu boiling ba
leten(Monroe, 2005).
Rekursu barak rai
nia manas akontese magma iha impaktu fatuk nabeen ne’ebe muda an ba leten no
borus ozonu iha rai leten (litosfer). Bainhira fatuk sira kona iha magma
manas sei kria kondisaun ne’ebe sufisiente iha permeabelidade tamba ne’e iha
posibilidade bee ne’ebe sirkula forma ona, tan ne’e bee manas ou suar nia rezultadu
temi hanesan rekursu hidrotermal (Green
no Nix, 2006).
Liu tan asidu bee
manas mai husi interaksaun entre bee ho sulfur, khlorin, flourida no gas ne’ebe
barak sai husi magma ho manas. Pengenceran
husi sulfur no kompostu asidu hologen husi vulkaniku,
rai ne’e (acidic/ masam) tan ne’e nia sei afeita ba karakteristiku
rai no prosesu forma rai iha vulkanu Masay
di Nicaragua (Delmelle et al.,
2001).
1.2.
Intensaun
no Objetivu
Intensaun
Intensaun husi seminar ida ne’e hanesan kriteria ida atu bele kompleta
hau nia ezame proposal no ezame final atu nune’e hau bele prenxe kriteria departamentu
nian hodi hetan kargu licensiatura (S1)
Objetivu
Objetivu
atu hatene klean liu tan konaba utiliza bee manas, liu-liu ba utilizasaun
potensialidade ba hidrotermal, no oinsa bele hatene utiliza bee manas ne’ebé
mak implementa iha nesesidade.
1.3.
Limitasaun
Problema
Iha hau nia seminar ida ne’e, hau sei levanta
deit problema hirak ne’ebe mak hanesan tuir mai ne’e:
·
Prosesu Utilizasaun potensialidade
hidrotermal?
·
Klasifikasaun potensialidade
hidrotermal?
1.4.
Metodu
Hakerek
·
Metodolojia ne’ebé hau uza
iha seminar ida ne’e, uza metodolojia eskrita e sientifika ou metodu ne’ebé mak
simples liu atu nune’e leitores sira lee hau nia seminar ida ne’e bele
komprende rasik.
·
Metodu hakerek ne’e foti literatura
sira no mos foti liu husi internet.
KAPITULU II
TEORIA BAZIKA
2.1.
Definisaun Bee Manas (Hydrothermal)
Hidrothermal katak solusaun restu magma ne’ebe ho nia
karakteristiku "aqueous" hanesan
rezultadu diferente ho magma. Hidrothermal ne’e sei domina ho metaliku sira ne’ebe
relativu naroman, no hanesan rekursu ne’ebe boot liu (90%) husi prosesu forma
depozisaun.
Prosesu hidrothermal mak hanesan bee manas ne’ebe mak sae ba
faktor prosesu magmatic no mos husi
prosesu sira seluk hanesan bee meteoric
ou livre liu husi buat prosesu malihan.
Bee manas ne’e mak hetan disolve elementus metaliku husi fatuk ne’ebe liu husi
nia, hafoin depositu iha fatin ruma ho temperatura ne’ebe ki’ik liu, iha parte
boot depositu mineral mai husi prosesu sira ne’e.
Sirkulasaun hidrotermal iha signika ne’ebe jeral
liu mak hanesan sirkulasaun bee manas, enkuantu hydrothermal mai husi lian Yunani “hydro”
signifika bee no “thermal”
signifika manas ka bele dehan, bee manas ne’ebe mak iha rai leten dala barak
ema hanaran hydrotermal hanesan rekursu natural sira ne’ebé mak forma ona. Ho nune’e em
jeralmente akontese besik iha atividade vulkanu, maibe hetan akontese husi rai
ne’ebe relevante ho instrusivu granit, ou hanesan rezultadu husi orogeny ou metamorfosis.
Seluk husi ne’e mos hetan rezultadu mudansa ba fatuk ne’ebe dere
ba nia. Hidrotermal nia iha papel importante prosesu forma nia laran depozitu
mineral ne’ebe konsidera ho forma uat sira no alterasaun fatuk. Depozitu
mineral konsidera rezultadu solusiona hidrotermal barak liu ita hetan duke tipu
sira seluk. Komposisaun importante husi solusaun hidrotermal mak bee.
Bee ne’e sempre kahor masin, sodium khlorida, potassium
khlorida, kalsium sulfat, no kalsium khlorida. Konteudu masin disolver variadu
tebes, komesa husi salinitas tasi been mak 3.5% todan to’o liu sanulu. Solusaun
ne’ebe mak iha los “acido” (barin, nivel
konteudu masin aas) hetan disolve oituan ho mineral ne’ebe mak tamoak ne’ebe la
tarde hanesan emas, kalkopirit, galena no sfalerit. Solusaun hidrotermal akontese
iha meios barak nia laran. Sira peleburan
magma ne’ebe akontese husi parsial bokon ne’ebe halo malirin no sai kristal,
bee ne’ebe kauza peleburan parsial bokon
fo sai. Maibe la hanesan bee moos maibe kahor hotu ho elementu sira ne’ebe
hetan tarde no hetan mos husi magma hanesan NaCl no elementu kimia: emas,
perak, tembaga, timbal, zinc, merkuri no molybdenum, ne’ebe la ligasaun ho
kuarsa, feldspar, no mineral seluk ho substitusaun ion. Presaun ne’ebe aas aumenta
efisiensia solusiona ne’e asidu tebes ba forma depozisaun mineral hidrotermal.
Depozisaun mineral ne’ebe forma husi vulkanisme klaran husi
tasi iha ne’ebe volcanogenic massive sulphide deposits. Fatuk krusta oseaniku ne’ebe
dominante ho piroksen nia rezultadu larutan kontamina Cu no Zn. Rezultadu
depozisaun volcanogenic massive sulphide katak sei dominante copper no zinc.
Husi black smokers, hydrothermal nabeen ne’ebe sae ho koloridu metan halo husi partikel
sufida besi no presipitasaun mineral seluk ne’e cerobongnya husi solusaun ne’ebe halo malirin husi tasi been ne’ebe
malirin. Estruktura hanesan cerobong kompostu
husi pyrite, chalcopyrite, no mineral bijih sira seluk ne’ebe depozitu husi solusaun
hydrothermal.
Vulkanisme no manas hanesan unidade ida, husi ida ne’e tamba
se sira apropriadu depozisaun
mineral barak mak mineral asosiasaun ho fatuk vulkanu manas ne’ebe tama ba bee
ne’ebe sirkulasaun iha rai laran, mai husi udan been ou tasi been. Barak los
mak depozisaun mineral hetan husi parte leten tumpukan vulkaun, ne’ebe depozitu bainhira solusaun hidrotermal muda
an sa’e, hetan malirin no depozisaun ho mineral bijih.
Bainhira solusiona hidrotermal book an neineik ba leten sei
malirin kona tarde liu. Se mineral terlarut depozitu ona precipitated husi ne’e sei domina dok no luan tan ne’e la
sufisiente ho konsentrasaun forma depozisaun bijih. Maibe se ida ne’e solusiona
muda an lalais hanesan liu husi fraktura ne’ebe nakloke ona husi massa fatuk
ne’ebe rahun (shattered) ou tefra divisaun
ozonu iha momentu ne’eba ona duke halo kabeer malirin ne’ebe mak hetan
direitamente hanesan derepenti no husi distansia ne’ebe besik. Presipitasaun
lalais no konsentrasaun mineral ho nia rezultadu depozitu mineral. Kauza sira
seluk katak diminuisaun presaun ne’ebe lalais, halo mudansa ba komposizaun tamba
breksi ho fatuk iha maizoumenus, no halo malirin ba impaktu kahor ho tasi been
hetan mos kauza presipitasaun lalais no forma konsentrasaun depozitu.
Sistema manas rai nian enjeralmente ne’e hanesan sistema
hidrothermal ne’ebe iha temperatura aas (225oC), so oituan deit kona
ba sira ne’ebe iha ninia temperatura naton (150-225oC). Husi baze
sistema manas rai nian (panasbumi) tipu
hidrotermal forma hanesan rezultadu mudansa manas husi rekursu manas ruma kona
ba ida ne’e akontese meius kondisaun no meius konveksaun. Mudansa manas meius
kondisaun akontese liu husi fatuk, enkuantu mudansa manas meius konveksaun akontese
tamba iha kontaktu entre bee ho rekursu manas ruma. Mudansa manas meius konveksaun
husi baze akontese tamba modelu apung
(bouyancy).
Bee manas ne’ebe iha tamba modelu gravitasaun sempre iha
ninia tendensia ba muda an tun ba okos, maibe sei bee ne’e mak kontaktu ho
rekursu manas ruma mak sei akontese mudansa manas tan ne’e temperatura bee
akontese aas liu no bee akontese naroman liu. Situasaun ida ne’ebe hamosu bee
manas liu muda an ba leten no bee ne’ebe malirin liu muda an tun ba okos, tan
ne’e akontese sirkulasaun bee ou korente konveksaun.
Iha mos sistema hidrotermal iha rai okos dala barak hatudu
husi ninia manifestasaun manas rai iha rai leten (geothermal surface manifestation), hanesan bee matan manas, tahu
manas (mud pools), geyser no
manifestasaun manas rai nian sira seluk, bainhira sira balu mak hanesan bee matan
manas, lagoa bee manas dala barak benefisiu husi populasaun lokal ba hariis,
hoban, fase, tein no seluk tan. Manifestasaun (panasbumi) iha rai leten maizoumenus akontese tamba iha propagasaun
manas husi rai okos ou tamba fraktura sira ne’ebe iha parese fluida manas rai
nian hanesan suar no bee manas, fo sai fali ba rai leten.
Bazeia ba tipu fluida iha produksaun no tipu fluida laran importante
liu sistema hidrotermal akontese iha diferente rua, hanesan sistim satu fasa ou sistim dua fasa. Sistim dua
fasa ne’e hetan sistema dominasaun bee ou sistema dominasaun suar. Sistema
dominasaun suar ne’e sistema ne’ebe ladun hetan iha fatin reservoir manas rai
ninian laran fasa suar ne’ebe domina liu kompara ho faze bee. Fraktura jeralmente
prense husi suar no fatuk kuak-kuak sei rai bee. Reservoir bee manas em
jeralmente lokaliza dok ba iha rai laran reservoir dominante suar. Sistema
dominante bee ne’e sistema manas rai nian ne’ebe jeralmente hetan liu iha
nasaun ne’ebe deit reservatoriu iha ninia kandungan bee ne’ebe domina liu maske
“boiling” dala barak akontese husi
parte reservoir nia leten forma ozonu oin suar ne’ebe hetan temperatura no
presaun aas/makas.
Kompara ho temperatura reservoir mina, temperatura reservoir
manas mundu nian relativu aas liu, bele hetan 3500oC. Bazeia ba temperatura
boot, Hochstein (1990) diferensia
sistema manas mundu nian iha tolu, hanesan:
1. Sistema manas mundu nian ho
temperatura ki'ik, hanesan sistema ruma ne’ebe reservoir iha fluida ho
temperatura kiik husi 1250C.
2. Sistem/reservoir ho nia temperatura
naton, hanesan sistema ruma ne’ebe reservoir iha fluida ho temperatura entre
1250C no 2250C.
3. Sistem/reservoir ho nia temperatura aas,
hanesan sistema ruma ne’ebe reservoir iha fluida ho temperatura liu husi 2250C.
Sistema manas
mundu nian dala barak mos klasifika bazeia ba entalpi fluida mak hanesan entalpi
badak/kiik, naton no aas. Kriteria ne’ebe uza hanesan baze klasifukasaun ba
realidade bazeia ba folin entalphi, maibe bazeia ba hanoin hetan iha
karakteriza entalphi mak funsaun husi temperatura.
2.2.
Tipu depozisaun hidrotermal
Depozisaun Hypothermal, forma
husi temperatura ne’ebe sifisiente aas ona (300-5000C), baibain tun
ba rai okos ne’ebe mak sufisiente iha laran ba krusta rai. Tipu depozisaun
hipotermal ne’e Vein tin (cassiterite), tungsten (Scheelite no
wolframite).
Depozisaun Mesothermal, forma
husi temperatura naton (200 –3000C). Depozisaun mesotermal
ba jeralmente lori sulfida sira husi besi, timbal, zinc no copper, ho mineral
gangue enjeralmente los duni kuarsa ou karbonatu hanesan kalsit, rodokrosit ou
siderit. Uat sira barak (vein) kareira osan mean (gold-bearing vein)
importante merupakan depozitu mesotermal.
Depozisaun Epithermal, forma
husi temperatura ne’ebe ki’ik (50–2000C). Depozisaun
epitermal ne’e rezultadu importante husi antimoni (Stibnit), merkuri (sinabar),
osan mutin(native silver, no silver sulfida), no emas.
2.3.
Konseitu Sistema HIdrotermal
Sistema hydrothermal ne’e bazeia ba tipu interaje
ne’ebé akontese iha rezervatóriu fahe ba rua;
Figura 2.1. Sistem Hidrothermal
thegoldenjubilee.blogspot.com/sist-konsep/geotermalhidrotermal1.jpg
1.
Sistema
vapor
Faze vapor ida ne’e dominante
kompara ho faze bee. Fraktura ne’ebé mak jeralmente nakonu ho suar no fatuk
pores sei salva bee. Rezervatóriu bee manas jeralmente lokaliza iha depths tuir husi rai seluk iha
rezervatóriu suar nia laran. Sistema ne’ebé mak sistema ida husi rai seluk
jeotermal bee barak iha mundu ne’ebé iha rezervatóriu ninia iha bee konteudu
ne’ebé mak domina maske iha "boiling"
akontese beibeik iha rezervatóriu, país sira ne’ebé forma ozonu taka husi vapor
ne’ebé iha karakteriza aas no presaun.
2.
Movimentu manas iha Mundu
Manas bele sedu husi hala'o, convection and radiation, maibe
movimentu manas ne’ebé mak iha rai barak liu ne’ebé mosu husi hala’o ho konveksaun.
Hala'o ne’ebé mak transfere manas mak la tuir deslokasaun partíkula médiu kuandu konveksaun transferénsia manas
tuir transferénsia partíkula intermediariu.
Liafuan tipu sistema geothermal ba hydrothermal
forma tamba manas transfere husi fonte manas ida atu bele mosu husi hala'o ho konveksaun.
Hala'o manas akontese liu husi fatuk, no transferénsia manas konveksaun ne’ebé
mosu husi kontaktu bee ho fonte manas. Transferénsia manas konveksaun akontese
substansialmente tamba forsa (bouyancy).
Tamba iha forsa gravitasaun bee sempre halo muda-an, maibe bee iha kontaktu ho
fonte manas, transferénsia manas sei akontese nuneʼe karakteriza bee sai aas no
bee sei sai kmaan liu. Situasaun ida ne'e halo ba bee sai manas liután hodi
halo bee currents sirkulasaun ka convection.
2.4.
Klasifikasaun Sistema Potensial HIdrotermal
Bazeia ba piritus Ronald Dipippo 2005, klasifika sistema geothermal, entre sira seluk; rezervatóriu geopressured, fatuk ne’ebe mak manas rezervatóriu magmatika no
rezervatóriu hydrothermal.
A. Abertura Geopressured.
Fatin ida ne'e rezervatóriu liu tán
iha rezervatóriu hydrothermal, ne’ebé
mak kona ba 2400 m - 9100 m. Rezervatóriu iha konteúdu ida ne’ebé aas, maibé
iha karasteriza ida ne’ebé ki'ik. Sistema ida ne'e asosiadu ho sistema ida
kona-ba reservoirs mina-rai no gás nian, rezervatóriu bee ne’ebe domina liu ho
gás ne’ebé mak iha ambiente ida katak gradient
presaun mak boot liu fali hydrostatic
gradient. Prátika liu husi experimentu iha eskala laboratóriu hodi iha
kbiit prodús fluida. Tuir mai, gás methane mak haketak husi bee manas, gás methale
bee iha sunu ne’ebe manas, nune'e hasa'e presu enthalpy bee.
B. Sistema Fatuk Manas
Reservoir ida ne’e manas ne’ebe
kle'an liu, fatuk manas ne’e katak ninia permeabilidade sai ki'ik liu. Fonte
manas mak aas iha fatuk impermeable ne’ebé mai husi intrusaun magmatika ka geothermal gradient. Ema la interaje ba fatuk impermeable, manas ne’ebe sai ba
rezervatóriu bee ne’ebé mak atu kria artifisial reservoirs tama bee malirin
kona-ba fatuk manas ozonu ne’ebé mak impermeable, entaun bele halo nakfera (artificial fractures) iha bee neʼebé sei
injekta liu hasa'e ho presaun boot ne’ebé rezulta fraktura iha rezervatóriu.
Figura
2.2. Hydrothermal resource
C.
Sistema Magmatika
Esplorasaun ba rezervatóriu ne’ebe
perigosu tebes, dala barak ema estuda hela, trick
ne’ebé mak atu hetan rezervatóriu ida ne’ebé hatama magma iha depths shallow relativamente depois neʼe foti nia husi magma ida ne’e atu
halo exchanger manas.
D. Sistema Hydrothermal
Iha rezervatóriu ida ne'e, bee mai
husi udan-been recharge naturál. Bee
mak tuirmai iha tamba cracking fatuk
liu husi pores kanál entre kuda ai ho fatuk. Depois bee ne’e proriedade iha
rezervatóriu ba brim nian no heated husi fatuk igneas manas (plutons). Iha rezervatóriu sai nakonu ho
bee, iha convection atuál ne’ebé heats
bee iha rezervatóriu.
Bazeia
ba magnitude husi karasteriza, (Hochstein
1990) halo distinsaun entre sistema Thermal ba tolu:
·
Karakteriza sistema,
rádiu sistema ida ne’ebé kiik fó rezervatóriu ida instável ho karakteriza ida
menus liu 1250C.
·
Sistema temperatura
moderada, rádiu sistema ida ne’ebé hatama temperatura rezervatóriu instável
entre 1250C no 2250C.
·
Sistema karakteriza
aas, rádiu sistema ida ne’ebé sira fó rezervatóriu instável temperatura liu ba
leten 2250C.
2.5.
Historia Hydrotermal
Hahu kedas
iha tinan 1900 nia laran, geologist
oioin mak iha servisu ona ba klasifikasaun depozitu hidrotermal ne’ebe sira
assume forma husi larutan bee ne’ebe suli tan ba leten. Waldemar Lindgren (1860) dezenvolve klasifikasaun bazeia
ba intepretasaun temperatura no presaun ne’ebe mak tun husi fluida ne’ebe settles. Depois ne’e
nia fo naran ba: "hipotermal", "mesotermal" no "epitermal", ne’ebe parte
tolu maneira hateten sekensial minimizasaun temperatura no aumenta distaansia
husi rekursu ne’ebe durante iha tiha laran.
Estudu ne’ebe foin lalais deit mantein mandate nian epitermal. Revizaun John Guilbert,(1985) ba sistema Lindgren, depozisaun hidrotermal
inklui iha
tuir mai ne’e:
-
Porfiri riti no depozisaun sira seluk, 200 -
800 °C, presaun mediu
-
Fatuk ignea-metamorfiku, 300 -
800 °C, presaun ki’ik atu mediu
-
Uat Cordillary, kle’an mediu atu shallow
-
Epitermal, kle’an shallow atu
mediu, 50 - 300 °C, presaun ki’ik
Sirkulasaun larutan
meteoriku heated
KAPITULU III
DEZENVOLVE TOPIKU
3.1. Faktor
Potensial Bee Manas (Hydrothermal)
Origen manas husi sistema hidrotermal geralmente mai husi
intrusivo magma maibe la signifika katak origen manas ne’e mai husi fatuk
igneus iha parte balu mos mai husi uplift
basement rock nebe mak sei manas ou bele mai husi sirkulasaun bee ne’ebe
mak iha rai okos hetan influensia husi estrutura jeolojia ne’ebe mak hanesan
dobramentu ho naktohar (lipatan, patahan) diferente husi origen manas
ne’e bele halo implikasaun kona ba diferente temperatura reservoir rai manas (panasbumi) ho geralmente bele mos halo
implikasaun diferensa ba iha sistema rai manas (panasbumi).
3.2. Benefisiu
Bee Manas
Benefisiu Rekursu Bee Manas Natureza ba Ema
Hidrotermal
dalaruma presiza tebe-tebes ba moris loro-loron. Rekursu bee manas baibain uza
ba terapi. Rekursu bee manas bele uza
sai hanesan alternativu ida ba ema nia saude. Iha benefisiu oioin ne’ebe bele
hetan ho hodi uza rekursu bee manas. Benefisiu balun mak hanesan tuir mai ne’e:
- Hanesan kura (pengobatan) diabetes
Tuir peskiza nain sira hala’o iha
Jepão, hoban iha bee manas hetan hamenus ran midar husi pursentu balu, buat ne’e
determina liu benefisiu diak ba terapi
fahe diabetics prinsipal liu ba diabetes.
- Hanesan kura (pengobatan) fuan
Ne’e mos ho kura diabetes, tuir
peskiza iha Jepão, hoban ho bee manas hetan halo muskulus fuan saudavel liu, no
hetan rezolve fuan fraku.
- Kontrola intestinu boot (usus besar)
Hoban ou hariis ho bee sai manas hetan
halo isin lolon hetan saudavel liu especial ba intestinu boot. maibe ho uza bee
sai manas hanesan ba hariis hetan kontrola intestine boot tan ne’e mak saudavel.
- Lori sai Veneno
Bee sai manas ho temperatura maizoumenus
32-35 grau celcius, ho temperatura ne’e sei ajuda kulit ba loke poros tan ne’e veneno
sira ne’ebe iha ona iha isin lolon bele fo sai no isin lolon hetan saudavel.
- Restaura hakmatek no halakon
stres
Aliende eliminasaun veneno realidade
hariis bee sai manas bele ba halakon stres ne’ebe esperiensia. Karik loron ida sente
kole tuir foti tempu ba hoban bee sai manas ba momentu ne’e.
- Tratamentu infeksaun kona ba
kulit
Ho benefisiu bee manas hetan uza ba rezolve
infeksaun kona ba kulit tamba bee manas hetan ajuda hodi hamate kuman ne’ebe
iha ita nia kulit.
- Hamenus Insomia
Insomia ou moras susar atu toba mesmu
hetan hamenus ho maneira hoban bee sai manas. Tamba ho hoban uza bee sai manas sei
halo sente an rileks liu tan ne’e kalma sei hetan ho nune’e sei fasil liu no sente
konfortavel bainhira ita hakarak toba. Ho adorasaun ne’e hetan rezolve no hamenus
moras insomia.
- Rezolve ruam
ou gatal-gatal
Ruam no katar sira ne’e hetan ultrapassa
ho halo uza bee sai manas. Maske fo bainhira bee sai manas nia sente katar liu,
maibe kleur ba kleur katar ne’e sei lakon. Halo ida ne’e tenke ho tan ne’e
adorasaun hetan rezolve ona, tan ne’e ruam
la habelar iha fatin-fatin.
- Rezolve flu no mos rezolve ulun
moras
Bee sai manas efetivu liu ba rezolve
flu, batuk, ulun moras no tipu sira
seluk. Benefisiu bee sai manas bele sente ho utiliza ho hemu.
- Kura (pengobatan jerawat)
Jerawat bele rezolve ho bee suar sai manas.
Tan ne’e bee sai manas ne’e diak liu uza ba kura jerawat ho halo uza bee sai manas. Bee suar sai manas poros hetan
nakloke no ajuda hasai jerawat ne’ebe
iha ona oin. Ai-fuan balun ne’ebe diak ba rezolve kulit bele haree mos hetan
benefisiu husi kulit has, benefisiu ai-dila, no benefisiu derok masin.
Ida ne’e
mak benefisiu
rekursu bee manas, tuir lolos ho utiliza rekursu bee manas aliende ba terapi hetan saude ne’ebe rekopera no estamina
kona ba ita nia an, nune’e kuandu fatigue ataka hala’o kedas imediatamente terap-terapi ne’ebe deskreve ona iha klarifika
iha leten.
3.3.
Tipu Bee Manas
Bee manas mak hanesan mudansa ruma husi fatuk no
mineral forma tiha ona, diak ba nia karakteristika kimika no mos karakteristika
fisiku ne’ebe halo husi larutan hidrotermal (Pirajno, 1992). Liu husi natureza alterasaun hidrotermal
atu fatuk maibe iha diferensa tuir ho temperatura formasaun husi bijih no mos
fatuk refere.
Nune’e
prezensa husi sirkulu alterasaun husi fatuk ne’ebe altera ona hodi hatudu
aksaun hidrotermal, ho meius jeralmente katak ezistensia depozisaun hidrotermal
ne’ebe bele sai hasubar ou seidauk hatudu iha rai leten. Tan ne’e, sirkulu
alterasaun hidotermal hetan uza sai hanesan mata dalan ida pratika iha laran
hodi hetan mineral bijih (Bateman, 1951).
Fatuk
sorin maneira jeralmente fronteira depozisaun bijih husi hidrotermal ne’ebe
altera ona husi larutan manas ne’ebe pasadu ida ne’e mos hamutuk ho asosiasaun
bijihnya. Alterasaun konsidera los ba iha parte mineralizasaun prosesu boot atu
depozitu bijih ne’e refere. Naturalmente produsaun altera konforme faktor husi leten (Park
no MacDiarmid, 1964; Corbett no Leach, 1993), mak hanesan:
1. Karakteristiku fatuk orijen (batuan induk)
2. Karakteristiku korente fluida
3. Karakteristiku temperatura no presaun
husi fatin ne’ebe halo reasaun direita
4. Permeabilidade
5. Reaksaun sinetika gas/been/toos
6. Tempu atividade ou grau balansu.
Liu husi tipu jeralmente fatuk
orijen impaktu tipu alterasaun ne’ebe akontese faktor ba impaktu larutan
hidrotermal, maske iha exepsaun oituan (Boyle, 1970 no mos Evans, 1987). Jeralmente
fatuk ne’ebe karakteristiku asidu sei akontese prosesu sericitization,
argilization, silicification no pyritization.
Fatuk intermediariu no basa em jeralmente
hatudu ninia chloritization, carbonatization, sericitization, pyritization no
propylitizaztion.
Husi fatuk karbonatu altera ho
temperatura aas muda ba skarnification, enkuantu fatuk clay, slate no xistu iha
ninia karakteristiku tourmalinization, no liu husi espesifiku rezulta depozisaun tin no tungsten. Boyle
(1970) no Evans (1987) mos
hatudu katak tipu balu mineralizasaun baibain hamutuk ho karakteristika alterasaun mos maibe ba balu deit ezemplu
konforme fraktura ne’ebe iha. Red uranium, vanadium, copper no depozisaun osan
mutin em jeralmente kompara ho prosesu pemutihan.
Tipu depozisaun vein osan mutin baibain ninia karakteristiku akontese
carbonatization, chloritization, no vein Molybdenum-bearing, husi prosesu silicification no sericitization.
Iha equilibrium balu, prosesu
hidrotermal sei rezulta kompostu mineral balu ne’ebe konesidu sai hanesan
hamutuk mineral (mineral assemblage) (Guilbert no Park, 1986).
Estabelese mineral hotu-hotu sei refleta tipu muda an (type of alteration) ne’ebe em jeralmente grupu
akontese tipu potassik, filik, argilik, profilik, advanced argilic, skarn no
greissen.
Mineral ida ho mineral balu dala
barak hetan hamutuk (asosiasi mineral), maske ninia nivel estabilidade
forma ne’ebe mak diferensa, hanesan ezemplu katak klorit dala barak asosiadu ho
piroksin ou biotit. Area ne’ebe hatudu distribuisaun nian hanesan estabelese
iha mineral ne’ebe hetan partisipa hamutuk sai hanesan zona ruma ne’ebe alterasaun
ona.
Bazeia ba asume ne’e mak, Lowel
no Guilbert (1970) iha
Corbett
no Leach (1993),
halo ona modelu alterasaun ba mineral sira husi depozisaun bijih porfiri, estimasaun
utiliza iha zona filik, ba estabelese mineral Kuarsa + Serisit + Pirit + Klorit
+ Rutil + Kalkopirit; iha sorin seluk mos utiliza nia estimasaun iha zona potasik,
zona argilik, no zona propilik.
3.4.
Prosesu Forma Bee Manas
Hidrotermal relasaun ho bee manas ne’ebe baibain uza ona forma iha metaliku
nia laran liu husi hamanas (dengan cairan
panas yang naik dari magma yang mendingin). Mineral ne’ebe forma iha
ambiente hidrotermal mak rezultadu presipitasaun husi larutan bee manas. Husi
material ne’ebe husik malu kleur ona no material depozitu foun sai fila fali
cirri atividade hidrotermal, no mineral barak mak forma prosesu ne’ebe tama ona
solusaun, inklui meteorizasaun no diagenesa.
Hidrotermal ne’e
prosesu ida ne’ebe forma mineral ne’ebe akontese iha rekursu husi manas mundu
nian iha mundu nia kulit laran ne’ebe akontese iha faktor injeksaun husi magma atu
bee ho liafuan seluk akontese pelarutan husi restu magma ne’ebe kahor ona ho
bee rai nian nune’e hetan crystallization.
Iha situasaun jeolojia
balu ne’ebe dinamika iha ne’ebe mak iha bee malirin akontese mos manas. Bee iha
leten maizoumenus 500C konsidera hanesan hidrotermal nabeen. Iha
situasaun balu, halo manas husi temperatura iha leten pontu kritiku H2O (3740C
ba H2O moos nafatin). Karakteristika bee ne’ebe mudansa, tan ne’e temperatura
aas H2O lalais liu temi hanesan faze ba bee. Bee prense ona kuak-kuak ne’ebe
mak iha hodi akumula sedimentus no mineral hidrat nia laran no mos
bantalan-hidroksil husi akulumasaun sedimentus manas sira durante penimbunan iha
basia sedimentu nian.
Indikasaun ida
mak too husi bee matan manas no been fumarole.
Ho total fatin fluida ne’e partisipa presipita ho total mineral ki’ik metaliku.
No konklui rasional barak katak mineral temi hanesan ho lepisn depozisaun ne’ebe iha rai okos. Husi bee matan manas depozitu
mineral husi larutan ruma, husi fumarrole
kristal hamutuk ona ho gas ne’ebe sai ona. Evidensia ne’ebe forte no hatudu
katak depozitu mineral husi nabeen ou larutan superkritikal barak liu duke gas.
Espesial ba tenta halo observasaun katak iha fatin barak mak depozisaun,
mineral iha ona substitui husi mineral karbonatu ou mineral silika. Interpreta
katak karbonatu no silika sai tiha ona muda an husi larutan forma bijih, no depozisaun
mineral husi gas haree susar. Husi depozisaun mineral asosiasaun indikasi ona
katak temperatura ne’ebe ki’ik husi formasaun ruma. Transporte metaliku no eleisaun
grupu mineral nia laran gas la iha posibildade tebes.
Prosesu
Hidrotermal
1.
Rezultadu husi presipitasaun larutan bee
manas (hidrothermal).
2.
Larutan hidrotermal bele muda ba bee magmatiku,
bee meteoriku ou bee magmatiku kahor ho bee meteoriku.
3.
Ezemplu: kalsit forma liu husi tipu 2 maneira
beibeik:
a)
Disolusaun Ca2+ no CO32- iha larutan
nia laran,
b)
Presipitasaun (kristalisasi) kalsit
(CaCO3) husi larutan.
3.5.
Prosesu Utilizasaun Bee Manas
Utilizasaun
bee manas ne’ebe ho nia karakteristiku muda ona larutan
akontese
toos ona. Husi estudu ne’e, ho
metodu ida ne’e tama hamanas reagente ba
iha kontentor naktaka (autoclave) utiliza
bee. Iha
kontentor ida ne’ebe taka, presaun
aumenta no
bee sempre sai hanesan nabeen. Metodu
hidrotermal (penggunaan air sebagai
pelarut di atas titik didihnya) tenke hala’o husi sitema
ne’ebe taka ba prevene halakon bainhira
pelarut
manas
ona iha boiling.
Se
hamanas bee to’o
iha pontu boiling leten
normalmente
mak hanesan 373 K, mak temi “super heated water”. Bainhira
kondisaun presaun
aumneta iha
presaun nia leten atmosfer konesidu sai hanesan
kondisaun hidrotermal. Kondisaun
hidrotermal hetan ona naturalmente no
mineral balun
hanesan zeolit ne’ebe natureza forma liu
husi prosesu ida ne’e (Ismagilov, 2012).
Hidrotermal ne’e tekniku ou meius kristalizasaun ruma bahan ou
material ruma husi larutan ho kondisaun temperatura no presaun aas. Hidrotermal
em jeralmente hetan nia definisaun sai hanesan metode ida ba kristal ne’ebe mak
determina ona liu husi kelarutan iha laran mineral ruma bee ne’ebe ho nia
temperatura (temperatur maksimum pada
alat 400oC) no presaun aas (tekanan
maksimum pada alat 400 bar). Prosesu pelarutan no kresimentu kristalina mak
halo hela deteminasaun benjana ne’ebe ho naran otoklaf (autoclave), mak hanesan iha forma kontentor ida ne’ebe halo husi besi
ne’ebe aguenta husi temperatura no presaun ne’ebe aas. Kresimentu vidru ka kristal
akontese tamba iha nia gradient temperatura ne’ebe marka nune’e husi parte
ne’ebe manas liu sei akontese reasaun larutan, enkuantu husi parte ne’ebe
malirin liu sei akontese prosesu supersaturasi no depozitu kristal. Teknolojia ne’e
konesidu ho estimasaun metodu hidrotermal (Agustinus,
2009).
Uluk liu, hidrotermal ne’e estimasaun ne’ebe uza ona husi ambiente
atividade sira ne’ebe sientifika jeolojia. Ida ne’e sai ona husi tempu uluk piritus
geokimia no mineralojia aprende no hola parte iha faze equillibriun peskiza
hidrotermal. Estabelese fundasaun kona ba komunikasaun social ne’ebe reativa husi
temperatura no presaun ne’ebe determina ba prosesu hidrotermal hala’o liu husi
(Morey 1953) husi Carnegie Institution, ne’ebe mak ho
dezenvolve liu husi Bridgman husi Harvard University. Boyliss, et al, (1970) hala’o sinteze hidrotermal
hasoru dolomit ou kalsit, kuarsa no kaolinit husi temperatura ki’ik (200 – 300oC)
ho presaun 90 bar ba leten. Somiya, et al,
2000, propoin katak sinteze hidrotermal ba rezultadu bubuk halus hetan hala’o
husi temperatura ne’ebe ki’ik (100oC) to’o temperatura aas (10.000oC
) husi kondisaun presaun 1 atm to’o kilobar oioin. Ho Bertone, et al, 2003, halo tiha ona sinteze hidrotermal ba
rezultadu kristal kuarsa ne’ebe mak kaber liu (nanocrystal). Kondisaun oioin eksperimen ne’ebe halo, komesa husi
variasaun temperatura reasaun (200-300oC) ho tempu naruk reasaun ba
variasaun husi loron 1, loron 3, loron 20 maske to’o loron 40 ho tipu oioin produsaun
kristal ne’ebe rezulta (Agustinus, 2009).
Metodu
hidrotermal iha vantajen oioin, mak hanesan (Lee et al, 2000) :
1. Temperatura
relativu ba reasaun ki’ik
2. Temperatura
no presaun hetan estabiliza preparasaun
kompostu iha oxidasaun normal
3. Husi kondisaun super-heated water,
oksida metaliku ne’ebe
la larut iha bee laran akontese hetan larut
ou bainhira
temperatura no presaun ne’e
mak seidauk bele, mak hetan hatutan masin alkali
ou metaliku ne’ebe
anionn
nian hetan forma
kompleksu ho
metin tan ne’e larut sai solidu
4. Rezultadu partikel
ho
kristalina
aas
5. Kemurnian
aas
6. Distribuisaun medida
partikel ne’ebe homogen.
KAPITULU IV
FINALIDADE
4.1.
Konklusaun
Fenomena ne’ebe akontese mak
hanesan sinal husi natureza ne’ebe haree iha rai leten hanesan hatudu iha
atividade manas iha rai okos. Manifestasaun bee manas ida ne’e forma hetan
hanesan rai morna (warm ground),
rai leten hetan be'e matan manas ou morna, tasi been manas. Silica sinter fatuk ne’ebe soffre husi alterasaun.
Hidrotermal dalaruma
presiza tebe-tebes ba nesesidade lolo-loron. Rekursu bee manas ne’e baibain
halo ba terapi. Rekursu bee manas ne’e mos hetan hodi halo sai hanesan alternativu
ida ba iha ita nia saude. Sira iha benefisiu ne’ebe oioin bele hetan hodi uza
iha rekursu bee manas.
Hatene atu sira konsumu bee manas hetan
fali bee ne’ebe presiza atu prenxe fluids iha isin lolon. Seluk husi ida ne’e hetan
mos atu hametin designasaun, hamenus congestion
no mos halo ida ne’e rileks liu.
4.2.
Sujestaun
Liu husi konseptu seminar ba iha topiku refere hahu to’o
fim ne’ebe mak hakerek tiha ona iha leten, no hakerek nain la haluha hein
kritika no sujestaun husi dosente no kolega sira hotu ne’ebe mak le’e ona
hakerek nain nia konseptu seminar ida ne’e, atu nune’e iha ikus mai hakerek
nain hakerek no hadi’a diak liu tan iha futuru oin mai.
BIBLIOGRAFIA
Agustinus, Eko, T.S, 2009, Sintesis
Hidrotermal Atapulgit Berbasis Batuan Gelas Volkanik (Perlit).
Arriqo Arfaq; 2015, GeotruckIndonesia
hydrothermal systems.
Boyle; 1970, Hydrothermal Method and their Applications. J Material Vol. 3, 5236-5245.
Chien,
A.T.; Xu, X.; Kim, J.H.; Sachleben, J.; Electrical characterization thin
films by hydrothermal synthesis. J. Mater. Res.14, 3330-3339.
Guilbert
and Park; 1987, type-type of the
alteration happened potassium, argilic, advanced argilic, skarn and greissen.
https://geotrekindonesia.files.wordpress.com/2013/06/cibuni-7.jpg
https://media-cdn.tripadvisor.com/media091950-large.jpg
Ishikawa,
M.; Takiguchi, N.; Hosaka, H.; Morita, T. 2008.Non-doped potassium niobate
ceramics using hidrotermal method with optimum temperature condition. Jpn.
J. Appl. Phys. 47, 3824-3828.
Lowel
1970, Corbett and Leach; 1993, Single process to deposit by hidrotermal
method. Jpn. J. Appl. Phys. 36, 2298-2299.
Morey;
1953, Temperature to activity
hydrothermal process.
Morita,
T.; Wagatsuma, Y.; Setter, N. 2004. Ferroelectric properties of an
epitaxial lead zirconate titanate thin film deposited by a hidrotermal method
below the Curie temperature. Appl. Phys. Lett. 84,
5094-5096.
Shimomura,
K.;; Ohba, Y.; Daimon, M. 1991.Preparation of lead zirconate titanate thin
film by hidrotermal method. . Appl. Phys.30, 2174-2177.
thegoldenjubilee.blogspot.com/sist-konsep/geotermalhidrotermal1.jpg
Waldemar
Lindgren, 1860. History of the
hydrothermal system and classification for deposit hydrothermal.
www.google.com/hotrock/geothermal.jpg